Tekuće aktualnosti

Opis

Stranica na kojoj su objavljene tekuće aktualnosti, zatim hitne upute širem krugu korisnika i sl.


Molimo vas da nam na ipos@ipos.hr dojavite sve nejasnoće iz ovih obavijesti kako bismo ih dopunili sa dodatnim objašnjenjima.

Općenito

Zbog prevelikih razlika između obrazaca, a i zbog toga što svaki korisnik za sebe posebno određuje veze IR-a, UR-a sa PDV obrascem,  nije bilo moguće automatizirati prijenos podataka iz PDV obrazaca do zaključno 30.06.2013. u novi format od 1.7.2013. nego su oba obrasca bila u funkciji u 2013. godini.

Poslužiti ćemo se trikom kako bismo dobili iz programa PDV-K obrazac za cijelu 2013. godinu na način da ćemo kreirati pomoćni PDV obrazac u kojeg ćemo upisati stare PDV obrasce od 1.1. - 30.6.2013. godine., to je obrazac kojeg ćemo upisati sa fiktivnim razdobljem 2.7.2013 do 2.7.2013., dakle samo za jedan dan.

Nakon toga ćemo PDV-K obrazac za 2013. ispisati za razdoblje 1.7. - 31.12.2013. koji će obuhvatiti i regularni pdv obrazac od 1.7.-31.7. i onaj kumulativni 2.7.-2.7. u kojem su podaci za prvih šest mjeseci kao i ostale 1.8., 1.9. .... do 1.12.2013., isto tako i eventualni 13. pdv obrazac za dodatne ispravke i dopune.

 

Uputa (se odnosi na ver 12.1 programa)

1. neka svi na mreži zatvore program Ipos knjigovodstvo

2. uđite u program Ipos knjigovodstvo

3. u meniu "PDV>Postavke programa>Postavke poreznih evidencija" postavite zadnju postavku "Postavka načina rada u 2013. u HR preko koje se možete prebacivati iz novog u stari obrazac" na vrijednost "Stari PDV obrazac do 30.06.2013", kliknite na tipku Spremi i zatvorite prozor postavki

4. otvorite prozor "PDV>PDV obrazac>PDV obrazac", u naslovu prozora će pisati "PDV obrasci 06.13 - porezne prijave"

5. u tom prozoru kliknite na tipku "Izvještaji"

6. u novootvorenom prozoru za ispis će biti otvoren Tab naslova "PDV (PDV-K) porezna prijava"

7. označite "Kriterij za ispis" naziva "ispis više poreznih prijava od do datuma početka razdoblja" tj. drugu opciju

8. u poljima "Datumi početka razdoblja od do" upišite datume "1.1.2013" i "30.06.2013"

9. označite check box "Ispis samo jedne prijave kao kumulativ svih podataka iz navedenog razdoblja PDV-K

10. ispišite izvještaj odabirom tipke "Ispis", izvještaj prikazan na ekranu ispišite na papir

11. zatvorite sve prozore u programu

12. u meniu "PDV>Postavke programa>Postavke poreznih evidencija" postavite zadnju postavku "Postavka načina rada u 2013. u HR preko koje se možete prebacivati iz novog u stari obrazac" natrag na vrijednost "Novi PDV obrazac EU od 01.07.2013", kliknite na tipku Spremi i zatvorite prozor postavki

13. otvorite prozor "PDV>PDV obrazac>PDV obrazac", u naslovu prozora će pisati "PDV obrasci 07.13 - porezne prijave"

14. kliknite na tipku "Unos" i u oba polja "Obrazac PDV za razdoblje od do" upišite "02.07.2013" i "02.07.2013"

15. uzmite STARI PDV-K obrazac za razdoblje 1.1.2013 do 30.6.2013 kojeg ste ranije ispisali na papir i popunite NOVI PDV obrazac razdoblja 2.7.2013 - 2.7.2013 onako kako smatrate da treba ako ne znate kako konzultirajte se sa knjigovođom, na kraju spremite obrazac

16. sada možete ispisati PDV-K obrazac pozivom na tipku "Izvještaji"

17. u novootvorenom prozoru za ispis će biti otvoren Tab naslova "PDV (PDV-K) porezna prijava"

18. označite "Kriterij za ispis" naziva "ispis više poreznih prijava od do datuma početka razdoblja" tj. drugu opciju

19. u poljima "Datumi početka razdoblja od do" upišite datume "1.7.2013" i "31.12.2013"

20. označite check box "Ispis samo jedne prijave kao kumulativ svih podataka iz navedenog razdoblja PDV-K

21. označite check box "Export podataka u XML obrazac za PU"

22. ispišite izvještaj odabirom tipke "Ispis", izvještaj će biti prikaza na ekranu, a XML datoteka će se kreirati u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo\Data\Temp

23. obratite pažnju da iako ste zadali datum 1.7. - 31.7.2013. na ispisu obrasca će pisati 1.1.2013. - 31.12.2013., što je ispravno, a u ispisu će biti podaci obrasca 2.7.- 2.7. tj. zbrojeni podaci 1.1.-30.6. koje ste upisali ručno i svi regularni obrasci 1.7. - 31.12.2013.

Prije nego pristupite automatskom konačnog godišnjem obračunu poreza plaća potrebno je programu dati informaciju po kojim razredima će se obračunavati ukupni godišnji porez.

Za to je potrebno u Obrdohotka>Šifrarnici>Porez na dohodak otvoriti pripadajuću tabelu.
Tabela je korisnički šifrarnik što znači da je korisnik po potrebi može mijenjati.
Porezne razrede za redovan mjesečni obračun upisujemo sa rednim brojevima 1 do 99, a u poljima za iznose upisujemo broj osobnih odbitaka.
Za konačan obračun ćemo koristiti redne brojeve od 101 do 199, a polja za iznose ćemo upisivati apsolutne iznose.
Ukupni redovi koje je potrebno imati upisane za konačan obračun za 2013. godinu su:   

Redni broj  Iznos veći od Iznos manji ili jednak od Paušalni iznos Stopa poreza Stopa na ukupni iznos
1 0 1   12 DA
2 1 4   25 NE
3 4 100   40 NE
101 0 26400   12 DA
102 26400 105600   25 NE
103 105600 10000000   40 NE

Sam postupak obračuna se nije mijenjao u odnosu na 2010. godinu pa ga pogledajte tamo.

Testni period JOPPD obrasca

JOPPD, novi jedinstveni obrazac za poreze, prireze i doprinose od 1.1.2014.
Obrazac JOPPD zamijeniti će slijedećih 6 obrazaca: ID, ID-1, IDD, IDD-1, IP, Rsm.
DNR i IP se i dalje vode interno jer je obaveza poslodavca IP predati radniku na kraju godine, ali se više ne predaje u PU.

Svrha predverzije u testnom periodu je da se korisnici upoznaju sa načinom rada u JOPPD obrascu u programu i da probaju testirati program sa stvarnim podacima predajom JOPPD obrasca na ePoreznu, ALI u TEST varijanti na linku ePoreznaTEST.
Na navedenom linku se mogu testno predavati JOPPD obrasci, a logiranje je sa istom Fina karticom koju inače koristite za stvarni rad.

Kako se primljeni JOPPD obrazac na TEST ePoreznu kontrolira na formalne, matematičke, ali i na logičke greške nije moguće raditi testove sa izmišljenim radnicima jer logičke kontrole se odnose na npr: da li je kod osobnog odbitka općina prebivališta radnika jednaka onoj na PK karticu u Poreznoj upravi, da li je OIB radnika u sustavu, u kojem je statusu račun u Regosu, koji je status radnika u mirovinskom osiguranju, da li je član II. stupa, i dr.

PREPORUKA
Isprobajte sve varijante obračuna plaća koje i inače koristite u svojem poslovanju, zatim kreirajte XML JOPPD obrazac i predajte ga na TEST ePorezna, ukratko radite sve što ćete inače raditi od 1.1.2014. Na taj način ćete već sada riješiti sve nedoumice koje bi se pojavile u kasnijem radu i upoznat ćete se praktično sa JOPPD obrascem i sa radom u programu.

*** OVO JE SAMO STVARNI TEST ***

Zbog svega toga je jasno koliko je važno da sami korisnici isprobaju rad sa JOPPD obrasce kako bi se eventualni problemi otklonili prije finalne verzije 1.1.2014.

Predverzije će biti dostupne na webu u meniu Korisnici/Preuzimanje datoteka - registrirani korisnici.

Koristite se bazom znanja sa stranica Porezne uprave
Sve o JOPPD obrascu
Primjeri popunjavanja

Redoslijed pripremnih radnji kod početka rada sa JOPPD obrascem

Uz standardna podešavanja kod rada sa Obračunom plaća kod početka rada sa JOPPD obrascem je potrebno izvršiti dodatne postavke ako želimo koristiti automatski unos podataka iz napravljenih obračuna plaća.

1. Kadrovska evidencija
U kadrovskoj evidenciji je potrebno za svakog radnika upisati podatke vezane uz JOPPD obrazac, , a koji su specifični za svakog pojedinog radnika, to su podaci sa B stranice JOPPD-a:
- 6.1. Oznaka stjecatelja, Prilog 2
- 6.2. Oznaka primitka, Prilog 3
- 7.1 Obveza doprinosa za MI za staža sa povećanim trajanjem
- 8. Oznaka mjeseca u obveznom osiguranju po istoj osnovi
- 9. Oznaka radnog vremena
- 16.1 Oznaka načina isplate, Prilog 5

Ovi podaci će se koristiti kod rutine za automatsko kreiranje JOPPD obrasca iz podataka obračuna, ti podaci se mogu mijenjati po potrebi prije svakog obračuna, a njihova promjena ne utječe na već kreirane JOPPD obrasce.

2. Postavke Obračuna plaća
U prozoru Postavki grupa Obračun dohodaka, podgrupa Obrazac JOPPD je potrebno upisati vrijednosti u polja:
- Oznaka podnositelja Prilog1., A str. III.1.5 (inicijalno 1)
- Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom B.7.2. (inicijalno 0)

Ove vrijednosti se odnose na tekuću matičnu firmu upisuju se jednom i mijenjaju po potrebi.

3. Šifrarnik doprinosa
Potrebno je uz svaki doprinos upisati Veze doprinosa sa JOPPD obrascem na osnovu kojih program kod automatskog kreiranja JOPPD-a može znati koji doprinosu se upisuju u koja polja. Detaljni opis svih veza možete vidjeti u helpu pod Evidencija doprinosa.

4. Vrste rada
JOPPD B straica 15.1 Šifra neoporezivog primitka, ako se radi o isplati neoporezivog primitka potrebno je unijeti šifru neoporezivog primitka (Prilog 4.) kako bi program na osnovu tog podatka mogao kod Automatskog kreiranja JOPPD obrasca u polje B 15.1 unijeti tu šifru, a u polje 15.2 iznos tog neoporeivog primitka.
Ako se radi o vrsti rada koja nije neoporeziv primitak polje ostavljamo prazno.

Kod automatskog kreiranja JOPPD obrasca moguće je upisati samo jednu vrstu oporezivog primitka po radniku i neograničen broj neoporezivih primitaka. Razlog tome je što se za oporezivi primitak traži da se u tom redu upiše i osnovica za doprinos i osnovica za porez, a što zbog poreznih razreda nije moguće odrediti za svaku vrstu rada (primitaka) pojedinačno. Međutim to je moguće napraviti trikom na način da kod drugih vrsta primitaka otvorite novo obračunsko razdoblje za isti datum isplate te ga kroz automtski unos JOPPD obrasca dodate u već postojeći JOPPD.

5. HUB3 obrasci
U template HUB obrascima (PTL_ oznake) je potrebno u pozivima na broj primatelja upisati varijabilna polja #JOPPD# koje će program kod kreiranja automatskih HUB-ova zamijeniti sa stvarnim šiframa JOPPD-a.

6. Šifrarnici vezani za JOPPD
Inicijalno je većina šifrarnika u "ObrDohotka/Šifrarnici/Šifrarnici za JOPPD obrazac" popunjena sa inicijalnim vrijednostima kakve su bile u trenutku izrade programa, kako ništa nije stalno tako će se i ti šifrarnici vremenom mijenjati i dopunjavati pa to korisnik može napraviti sam. Inicijalno je unešeno oko 250 različitih vrijednosti u šifrarnike JOPPD obrasca.

Nova postavka

U prozoru postavki, grupa Porezne evidencije postoji postavka načina rada u 2013. u HR preko koje se možete prebacivati iz novog u stari PDV obrazac (nivo programa)

1. Novi PDV obrazac EU od 1.7.2013.
2. Stari PDV obrazac do 30.6.2013.

Inicijalna postavka je Novi PDV obrazac EU.

U vezi starih obrazaca (prijelazno razdoblje)

Nadogradnjom programa se neće mijenjati upisani podaci u knjigama IR-a i UR-a niti u PDV obrascima, ali zbog različitosti obrazaca stari podaci neće dobro izgledati u novim obrascima i obratno.

NE kreirajte automatski Novi PDV obrazac za podatke iz razdoblja 1.1. - 30.6.2013., ista zabrana vrijedi i za obrnuti slučaj, Stari pdv obrazac i podaci 1.7. - 31.12.2013. Razlog je taj što kod uključenog Novog ili Starog program automatski gleda druge načine automatskog unosa tj. veze IR-a i UR-a sa PDV obrascem.

Kada je postavka namještena na Stari PDV obrazac kod unosa računa u saldakonti kupaca i dobavljača će vam se u polju Tip unosa u knjigu IR-a (UR-a) nuditi šifre koje su vrijedile za stari obrazac, a kada postavku prebacite na Novi PDV obrazac nudit će se nove šifre. Isto vrijedi i za tipove knjiga IR-a i UR-a.

Kako je 30.06.2013. prošao savjetujemo sljedeći način rada, postavku namjestite da bude Novi PDV obrazac, ako trebate unijeti jedan ili više računa koji ulaze u obračunsko razdoblje 1.6. - 30.6. promjenite postavku privremeno na Stari PDV obrazac i otvorite prozor npr. ulaznih računa u saldakonti dobavljača (koji će pokupiti postavku starog pdv obrasca), zatim odmah vratite postavku na Novi PDV obrazac kako to ne biste zaboravili, a i kako ne bi ostalim korisnicima na mreži uključili Stari PDV obrazac.

Nakon uključivanja Novog PDV obrasca kao što smo rekli program uključuje nove šifrarnike (knijga IR-a, UR-a i načine unosa), a koji će se vidjeti i kod starih računa unešenih po sistemu Starog PDV obrasca. To vas ne mora zabrinjavati jer su polja za unos u porezne evidencije IR-a i UR-a ionako služila samo za automatsko punjenje tih knjiga i njihova svrha je prošla.

Kod uključenog Starog obrasca u 2013. kod npr. unosa zaostalih računa u dobavljačima program će inicijalno nuditi šifru načina unosa knjige UR-a 5 koja je predviđena za novi obrazac, morat ćete umjesto inicijalno ponuđene vrijednosti unijeti drugu, najvjerojatnije 8 Pretporez se može odbiti 25%.

Stari aktivni predračuni
Svi predračuni koji su napravljeni po starom sistemu imaju u glavi u polju "Tip unosa u I-RA" šifru "9 Oporezivo 25%".
U novom sistemu šifra je "9 Oslobođeno - Izvozne isporuke", a "Oporezivo 25%" je sada šifra 13.
Kada prebacite na novi sistem PDV-a morat ćete prepraviti sve aktivne predračune da vam se u knjige IR-a ne unose podaci u kriva polja. Dakle umjesto šifre 9 treba upisati šifru 13.

Definiranje uvjeta punjenja PDV obrasca podacima IR-a i UR-a

U meniu PDV>PDB obrazac>Veze kolona knjiga UR-a, IR-a sa poljima PDV obrasca OBAVEZNO prije automatskog kreiranja PDV obrasca iz poreznih knjiga ažurirajte potrebne veze jer se PDV obrazac puni isključivo na osnovu tih veza, a kako će ih mnogi tumačiti različito neka ih svatko podesi kako želi.

XML shema obrasca za export još nije objavljena od strane PU.

Prema tumačenjima iz raznih izvora (Zakon, Pravilnik, računovodstveni savjetnici, poreznici ...) situacija sa nizovima računa bi trebala biti na način da ako je korisnik od početka kalendarske godine imao trodjelni broj računa (tipa broj/pos.jed./kasa) da od 1.4. tj. 1.7. može nastaviti sa brojem računa koji mu je sljedeći tekući po redu.

Oni obveznici koji su do 1.4.2013. koristili jednodjelni oblik broja računa npr. broj/godina od 1.4.2013. bi, osim što moraju zadovoljiti ostale forme promjene računa (vrijeme, trodjelna forma i dr.), morali krenuti sa nizom brojeva od 1 po nekoj poslovnoj jedinici, naplatnom uređaju itd.
Svi poduzetnici su već od 1.1.2013. trebali imati trodjelni izgled broja računa. 

Uputu u vezi brojeva računa od PU možete preuzeti na linku Uputa za obveznike fiskalizacije

Generalne upute od Porezne uprave se nalaze na Fiskalizacija PU

Bez obzira što je za neke datum početka fiskalizacije 1.4.2013. to se zapravo smatra krajnjim rokom, a što znači da je obveznik fiskalizaciju mogao započeti i bilo kojeg ranijeg datuma između 1.1. i 1.4. 

U programu Ipos knjigovodstvo oni korisnici koji zadovoljavaju uvjete da mogu nastaviti neprekinutim nizom brojeva računa nakon 1.4. ne moraju ništa posebno poduzimati ako su već ranije podesili sve postavke za fiskalizaciju. 

Korisnici koji moraju od 1.4.2013. započeti sa nizom brojeva računa od 1 trebaju, uz postavke fiskalizacije, poduzeti sljedeće radnje vezano uz ponovni slijed brojeva računa od 1.

NAPOMENA: ovo je izvanredna situacija samo u OVOJ POSLOVNOJ GODINI da imate dva puta niz računa koji počinje od rednog broja 1, u sljedećoj 2014. sve ide normalno od 1.1.

Maloprodaja

U PC blagajni je na 1.4.2013. potrebno promjeniti broj kase u računu, ako ste do sada koristili za neku poslovnu jedinicu broj kase 1 potrebno je prebaciti na broj kase 2 i računi će krenuti od broja 1 po toj novoj kasi.
U slučaju da ste imali više kasa 1, , 2 , 3 tada možete birati da li ćete ih dalje nazvati 4, 5, 6 ili 11, 12, 13 kako želite.

Veleprodaja

U veleprodajnim računima je moguće imati samo jedan niz brojeva za kasu fiksnog broja 1 i poslovnu jedinicu čija šifra se određuje u postavkama, za razliku od maloprodaje gdje su moguće razne kombinacije nizova brojeva računa po PJ i kasama.

Korisnici koji imaju potrebe nizati redne brojeve računa od 1 do N po više različitih poslovnih jedinica mogu koristiti više posebnih instalacija programa, tu je po potrebi i posebna rutina Izdvojenih lokacija, više u helpu.

Kako se brojevi računa u veleprodaji provlače i kroz druge module (npr. saldakonti kupaca) postavljanje internog brojača vp računa ponovno na 1 bi izazvalo poremećaj u ostalim evidencijama.
Iz tog razloga interni brojevi računa neće ponovo kretati od broja 1 nego će se na dan 1.4. ili nastavljati od prvog sljedećeg broja u nizu ili će ići od nekog većeg okruglog broja, ali koji se neće poklapati sa do sada upisanim brojevima.

Ako vam je zadnji broj računa na 31.3.2013. bio npr. broj 1623/2013, a od 1.4.2013. trebate krenuti sa brojem 1/PJ100/1 (broj/jedinica/kasa) tada je potrebno u postavkama, grupa Fiskalizacija, upisati koji će se broj računa iz redovnog niza smatrati fiskalnim brojem računa 1.

Dakle možemo odrediti da interni redni broj računa koji će biti fiskalni broj 1 bude prvi sljedeći broj, prema gornjem primjeru 1624. Dakle slijed bi bio: ... 1622/2013; 1623/2013; 1/PJ100/1 (interni 1624); 2/PJ100/1 (interni 1625)...

Čak je bolja varijanta da se kao prvi fiskalni broj računa odredi neki veći okrugli broj kako bi se u pregledu računa, osim po datumu, i po broju računa lako vidjelo od kojeg broja su krenuli fiskalni računi. To može biti npr. 1001, ili 10001, ili 100001, sve zavisi do kojeg ste trenutno internog broja računa došli.

U našem primjeru možemo odrediti da prvi fiskalni broj računa bude interni broj npr. 10001.

To znači da ćemo 1.4.2013. kada nam program ponudi broj računa 1624 upisati broj računa 10001. U internom pregledu računa taj račun će imati broj 10001/2013, ali će njegov fiskalni broj kod ispisa i slanja u PU biti 1/PJ100/1. Sljedeći interni redni broj će biti 10002/2013, a što će biti fiskalni broj 2/PJ100/1.

Ovaj trik možete koristiti i u drugim situacijama npr. ako iz nekog razloga zatvarate neku poslovnu jedinicu i trebate krenuti sa drugom jedinicom od broja 1, možete ponovo provesti taj postupak, bitno je da se interni brojevi računa ne preklapaju, fiskalni brojevi na ispisu računa i za PU će biti kako ste odredili u postavkama.

Nećete moći npr. fiskalizirati interni broj računa sa brojem 50 ako ste stavili da prvi fiskalni broj bude 101.

Fiskalni broj računa će biti jednak internom broju računa samo u slučaju da je u postavkama broj prvog fiskalnog računa postavljen na broj 1.

Napomena: u 2014. godini postavku za prvi fiskalni broj računa treba ponovo staviti na 1.

Ova mogućnost je za veleprodaju dostupna od verzije 11.1.9 od 27.03.2013.

Zakon nalaže da ako i niste obvezni fiskalizirati račune podliježete odredbama prema kojima morate prilagoditi izgled računa na način da računi imaju datum i vrijeme, oznaku operatera, način plaćanja i broj računa u tri dijela (numerički broj / oznaka poslovnog prostora / broj naplatnog uređaja).

Da biste to ostvarili potrebno je sljedeće:
1. Imati podverziju (trenutno) 11.1.5 programa Ipos knjigovodstvo, može se skinuti sa weba na linku http://www.ipos.hr/PagesUser/DownloadUser.aspx

2. U programu Ipos knjigovodstvo u meniu Sistem-Nadzornik-Postavke programa, sa lijeve strane grupa Fiskalizacija podesiti sljedeće postavke:

a. Uključiti postavku /Uključena fiskalizacija u veleprodaji/

b. Upisati podatak /Šifra poslovne jedinice određene za izdavanje računa u VP/ (poslovna jedinica mora postojati u Šifrarnici-Osnovni šifrarnici-šifrarniku Poslovne jedinice u firmi)

c. Ako niste registrirali komponentu Raverus FiskalizacijaDev tada isključite postavke /Da li da program kod uključene fiskalizacije radi kontrolu Raverus registracije u VP računima/ i /Da li da program kod uključene fiskalizacije radi kontrolu Raverus registracije u poslovnim jedinicama/ kako ne bi dobivali poruke kod ulaska u te prozore

Trenutno je fiskalizaciju moguće raditi samo u TESTNOM okruženju Porezne uprave tj. podaci o računima se šalju u Poreznu upravu samo u svrhu testiranja, a koriste se DEMO aplikativni certifikati koje FINA izdaje besplatno svima koji to zatraže (datoteke: democacert.cer i fiskal 1 demo.pfx).

Od 27.12.2012. Porezna uprava će omogućiti rad u PRODUKCIJSKOM (stvarnom) režimu rada sa PRODUKCIJSKIM aplikativnim certifikatima (datoteke: RDCca.cer i FISKAL 1.P12), ali i dalje za potrebe testiranja no sa stvarnim produkcijskim certifikatima.
Produkcijske certifikate od Fine možete ishoditi već neko vrijeme, a ako do sada niste krajnje je vrijeme da to učinite.

Od 1.1.2013. kreće STVARNI PRODUKCIJSKI režim rada sa produkcijskim aplikativnim certifikatima i svi fiskalizirani računi se arhiviraju u Poreznoj upravi, a oni koji ne prijavljuju račune podliježu zakonom predviđenim sankcijama.

PREPORUKA je svim korisnicima da što prije isprobaju ovu predverziju na svojem računalu tj. da testiraju fiskaliziranje računa sa Poreznom upravom kako bi već u ovom trenutku otklonili eventualne probleme na svojem računalu u vezi SSL konekcija, digitalnog potpisivanja poruka i dr. Istodobno će se osoblje priviknuti na novi način rada izdavanja računa.
Ako fiskalizacija radi u ovom testnom režimu 99% će raditi i u stvarnom režimu od 1.1.2013. samo što će se koristiti produkcijski certifikati.

U uputama za Fiskalizaciju možete pronaći:

- općenito o fiskalizaciji (linkovi na službene stranice PU)
- popis postupaka za rad sa fiskalizacijom
- sve o digitalnim certifikatima Fine
- kako podesiti program Ipos knjigovodstvo za rad sa fiskalizacijom
- kako fiskalizirati VP račune, MP račune, prijaviti poslovni prostor i dr.

Upute se nalaze na linku Upute za Fiskalizaciju u Hrvatskoj

Gmail je Google-ov servis za e-mailove ili elektroničku poštu, takvi mailovi imaju adresu "korisnik@gmail.com".

Gmail ima spam filter koji skenira sve pristigle mailove, one koje detektira kao spam (neželjena pošta) prebacuje u folder Spam, Junk E-mail, Neželjena pošta i sl.
Korisnik takve e-mailove uopće ne vidi, a možda se radi i o mailovima koji su mu važni tj. koji ne predstavljaju neželjenu poštu.

Korisnik naravno može otvoriti Spam folder (direktorij, grupa) i pronaći takve mailove te ih prebaciti u folder Pristigla pošta (Inbox), dodatni problem je i što Gmail nakon 30 dana automatski briše mailove iz spam foldera pa su takvi malovi zauvijek izgubljeni.

Da biste bili sigurni da e-mailovi koje primate od IPOS-a neće završiti u Spam folderu tj. kao Neželjena pošta potrebno je da naše e-mail adrese označite kao sigurne (whitelist), da biste to napravili slijedite sljedeću uputu. Za korisnike koji imaju englesku verziju u zagradi će pisati engleski tekst.

Uputa

  • Otvorite u vašem internet pregledniku stranicu sa vašom gmail poštom kao i uobičajeno (mail.google.com) i prijavite se (log in)
  • U gornjem desnom kutu kliknite na tipku Postavke ili Opcije (Settings) , pa onda u padajućem izborniku  odaberite Postavke (Settings) ili Postavke za Mail (Mail Settings)
  • Otvorit će se prozor Postavke (Settings) u kojem ćete ispod naslova odabrati "Filtri" (Filters)
  • Odaberite opciju "Stvori novi filtar" (Create a new filter)
  • U prozorčiću koji će se otvoriti u polje Pošiljatelj (From) upišite tekst @ipos.hr ,ostala polja ostavite prazna
  • U dnu prozorčića kliknite na "Izradi filtar s tim pretraživanjem" (Create filter with this search)
  • Otvorit će se novi prozorčić i u njemu označite mišem opciju "Nikad ne šalji u neželjenu poštu" (Never send it to Spam) tako da je ispred nje kvačica
  • Kliknite na tipku "Izradi filtar" (Create filter), dobit ćete poruku "Filtar je izrađen" (Your filter was created).

Ne upisujte punu adresu npr. ipos@ipos.hr nego samo @ipos.hr

Ova procedura je važna za sve korisnike programa Ipos knjigovodstvo jer putem maila dobivaju ključeve za program, račune i sl. Ako ne želite dobivati mailom informacije o izlasku nove verzije i druge manje važne informacije dovoljno je da nas obavijestite o tome i nećete biti na toj listi, ali nikako ne označavajte takve mailove kao spam (neželjena pošta) jer ćete time onemogućiti primanje i važnih mailova

Prilikom otvaranja nove poslovne godine (2012.) korisnici mogu naići na neke probleme, evo kako ih riješiti:

1. Dobivate poruku "Ne može se ekskluzivno preuzeti nadzor nad programom"

Ako imate mrežnu verziju programa onda je najvjeroatnije da je netko drugi u programu, a ovo je operacija kod koje samo nadzornik programa može biti u programu. Dakle, svi korisnici moraju izaći iz programa, nakon toga u program treba ući samo korisnik sa šifrom 1, nadzornik, i onda on može otvoriti novu poslovnu godinu.

2. Nakon otvaranja poslovne godine imate neuspjeli prijenos početnog stanja u nekom modulu

Nakon što ste otvorili novu poslovnu godinu i krenuli sa prijenosom automatskih početnih stanja po modulima recimo da ste ustanovili u nekom modulu da niste upisali sve podatke u prošloj godini i da vam je zbog toga netočno početno stanje u tekućoj godini. Nakon što ste ispravili podatke u prošloj godini željeli ste ponovo napraviti automatski prijenos, ali program ne dozvoljava jer već imate početno stanje za taj modul. U tom slučaju možete:

- ručno dopuniti/promjeniti početno stanje za taj modul
- ručno obrisati sve podatke početnog stanja koje je program unio kod automatskog prijenosa i onda ponoviti automatski unos za taj modul
- obrisati cijelu tekuću poslovnu godinu, otvoriti je ponovo i onda ponoviti automatsko početno stanje

Brisanje poslovne godine samo u slučaju da ste na samom početku i da niste unosili redovne podatke.

3. Nakon brisanja cijele poslovne godine dobivate poruku greške kod otvaranja datoteka

Prilikom brisanja tekuće poslovne godine niste uspjeli iz nekog razloga obrisati kompletno tekuću poslovnu godinu tj. sve datoteke.

Unutar programa postavite kao trajnu prošlu poslovnu godinu (tipka F6), izađite iz programa i kroz Windows Explorer obrišite tekuću poslovnu godinu tj. direktorij ...Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerXX\GodinaYYYY.
XX je šifra partnera-matične firme, a YYYY je poslovna godina.

Ovo zahtijeva dodatno znanje rada u Windows Exploreru (Windows OS) i možda je bolje da to prepustite osobi koja vam održava windowse i računalo. Svakako napravite kopiju cijelog progama tj. direktorija Ipos knjigovodstvo.

Prije nego pristupite automatskom konačnog godišnjem obračunu poreza plaća potrebno je programu dati informaciju po kojim razredima će se obračunavati ukupni godišnji porez.

Za to je potrebno u Obrdohotka>Šifrarnici>Porez na dohodak otvoriti pripadajuću tabelu.
Tabela je korisnički šifrarnik što znači da je korisnik po potrebi može mijenjati.
Porezne razrede za redovan mjesečni obračun upisujemo sa rednim brojevima 1 do 99, a u poljima za iznose upisujemo broj osobnih odbitaka.
Za konačan obračun ćemo koristiti redne brojeve od 101 do 199, a polja za iznose ćemo upisivati apsolutne iznose.
Ukupni redovi koje je potrebno imati upisane za konačan obračun za 2011. godinu su:   

Redni broj  Iznos veći od Iznos manji ili jednak od Paušalni iznos Stopa poreza Stopa na ukupni iznos
1 0 2   12 DA
2 2 6   25 NE
3 6 100   40 NE
101 0  43200   12 DA
102 43200 129600   25 NE
103 129600 10000000   40 NE

Sam postupak obračuna se nije mijenjao u odnosu na 2010. godinu pa ga pogledajte tamo.

Ova uputa je kratki podsjetnik za korisnike koji na početku nove kalendarske godine trebaju otvoriti novu poslovnu godinu, a u programu imaju podatke prethodne poslovne godine. Detaljnije upute možete pogledati u pisanim i video uputama.

Otvaranje nove poslovne godine 2011.

  •  uđite u program, svi ostali korisnici moraju izaći iz programa (ako imate mrežnu verziju)
  • pri vrhu ekrana kliknite na tipku sa nazivom vaše matične firme i poslovne godine (ili tipka F6) i otvorit će se prozor Matične firme i poslovne godine, detaljnu uputu kako otvoriti novu poslovnu godinu ćete dobiti na tipku F1 pomoć dok ste unutar tog prozora
  • novootvorenu 2011. poslovnu godinu potvrdite sa tipkom Stalna promjena u istom prozoru

Početna stanja po modulima u programu ovime nisu otvorena, otvorena je samo prazna poslovna godina u kojoj se tek nalaze podaci nivoa programa (partneri, kontni plan, opć. šifrarnici) i nivoa firme (popis artikala i sl.). Za svaki modul je potrebno posebno otvoriti početna stanja.

Financijsko glavna knjiga

Automatsko početno stanje možemo upotrijebiti ako u računalu postoje podaci prethodne godine iz koje želimo prenijeti početno stanje. Nalazi se u meniu: Financijsko / Kraj godine / Automatski prijenos početnog salda. Postupak:

  • odabir godine iz koje prenosimo početno stanje
  • odabir dokumenta (računalo odabire)
  • upis datuma dokumenta početnog stanja (najčešće 1.1)
  • upis opisa knjiženja u dnevniku
  • odabir tipke Prijenos

Početno stanje glavne knjige naravno možete napraviti tek po izradi završnog obračuna prethodne godine.
U početnom stanju glavne knjige se nalaze početna stanja svih analitika te nije potrebno dodatno prenositi iz pojedinih modula početno stanje analitika u glavnu knjigu unutar 2011. godine.

Saldakonti kupaca/dobavljača

Nalazi se u meniu Kupci / Dokumenti / Automatsko početno stanje

Početna stanja nemaju protustavke za glavnu knjigu jer su ona već u glavnoj knjizi unijeta kroz početno stanje glavne knjige. Kada unosimo početno stanje za npr. jednog partnera tada to možemo napraviti na tri načina:

  • 1. da za tog partnera unesemo samo njegov saldo (računa ili plaćanja) dokument će imati neki nepostojeći redni broj
  • 2. da unesemo sve otvorene dokumente, ali ne s izvornim iznosima nego samo sa otvorenim iznosom
  • 3. da unesemo sve otvorene dokumente u svojim izvornim iznosima koji če činiti to početno stanje

Početno stanje može biti ručno i automatsko, sva tri načina možemo unijeti ručno, automatski se mogu unijeti samo 2. i 3 način. Ručno početno stanje je i jedino moguće onda kada ne postoje podaci prošlih poslovnih godina u računalu.

Unos ručnog početnog stanja se vrši kroz standardne prozore računa, obavijesti, plaćanja, potrebno je samo na tim prozorima uključiti opciju unos kao početno stanje.

1. Način - prijenos samo ukupnog salda za partnera

Prenosimo samo jedan fiktivni dokument (račun ili uplatu) bez obzira na broj otvorenih dokumenata i stavljamo mu iznos jednak ukupnom saldu kartice.

Sistem ne daje informaciju o dokumentima, niti o njihovom iznosu niti o iznosu zatvaranja, daje samo saldo kartice na nivou kupca.

Postupak je da u prošloj godini izlistate izvještaj Prometi i salda kartica i za pojedinog kupca upišete njegov saldo u novu godinu kroz 1 fiktivni dokument koji će biti račun ili uplata zavisno je li saldo dugovni ili potražni.

2. Način - prijenos svih otvorenih dokumenata samo sa otvorenim iznosom

Automatski prijenos početnog stanja prenosi sve otvorene (potpuno ili djelimično otvorene) dokumente jednog partera koji sačinjavaju početno stanje. Za razliku od trećeg načina ovdje se dokumenti ne prenose u svojem izvornom iznosu nego u iznosu za koji su otvoreni tj. puni ili neki manji iznos.

Dakle neće biti preneseni dokumenti koji su potpuno zatvoreni, a koji su sudjelovali u zatvaranju s drugim dokumentima koji su otvoreni.

Za takve dokumente koji su u prošloj godini imali jedan iznos, a u novu su preneseni s manjim iznosom koji je otvoren, u opis dokumenta će biti dodan tekst (izvorno: iznos dokumenta), gdje je iznos dokumenta njegov izvorni iznos. Na taj način ćemo i bez gledanja u prošle godine vidjeti pravi iznos dokumenta.

3. Način - prijenos svih otvorenih dokumenata sa izvornim iznosima

Automatski prijenos početnog stanja prenosi sve otvorene dokumente jednog partera koji sačinjavaju početno stanje, to mogu biti i zatvoreni dokumenti, ali koji su sudjelovali u zatvaranju sa nekim dokumentom koji je otvoren.

Blagajna

Početno stanje svake blagajne je saldo blagajne na kraju prošle godine.

Početno stanje blagajne unosimo tako da za određenu blagajnu otvorimo dnevnik sa brojem nula i za njega upišemo dokument uplatnicu također sa brojem nula. Tako ćemo upisati početni saldo blagajne, a nećemo izgubiti broj jedan dnevnika i uplatnice.

Inače se dnevnik nula ne može prenijeti u glavnu knjigu jer se njegov promet već nalazi u početnom stanju glavne knjige.

Fakturiranje

Meni Fakturiranje / Početni saldo

Na prijelazu iz stare u novu godinu ćete vjerovatno imati predračuna/ponuda koji su napravljeni prethodne godine, ali im je datum dospjeća tj. važenja u sljedećoj godini.

Da se ne bi iz tekuće godine prelazilo u prethodnu logično je da se ti predračuni upišu u tekuću godinu ali sa svojom originalnom godinom i brojem.

Istovremeno s prijenosom aktivnih predračuna ažurirati će se i stanje rezervacija za te artikle jer su ti predračuni i dalje važeći.

Kod tog automatskog prijenosa program će kontrolirati da li je netko možda ručno unio neke predračune ili ste možda već izvršili automatski prijenos, u svakom slučaju predračuni se neće duplirati.

Robno-materijalno

Meni: Robno-mat. / Automatska stanja / Automatsko početno stanje.

  • Ako imamo knjiženu prošlu poslovnu godinu u programu tada možemo koristiti automatsko početno stanje. Program će vršiti sve provjere neophodne za uspješan automatski prijenos. U slučaju da nam podaci koji su preneseni u novu godinu ne odgovaraju jednostavno kroz izmjenu uskladimo podatke prema želji.

Možemo se koristiti i pripremnom inventurom.

Općenito govoreći inventure možemo podijeliti u dvije grupe:

  • početna inventura koja se radi na početku poslovne godine (ili na početku poslovanja unutar godine)
  • periodične inventure unutar godine, kojima se povremeno usklađuje fizičko i knjigovdstveno stanje

Početna inventura je zapravo zaduženje skladišta na početku godine jer se kod otvaranja nove poslovne godine otvaraju prazne kartice artikala te je potrebno na te kartice upisati početno stanje zaliha.

  • U slučaju da smo već u prošloj godini vodili stanje zaliha tada možemo koristiti automatsku metodu za prijenos početnih zaliha.

Međutim to je samo tzv. tehnička inventura tj. prebacivanje brojeva iz jedne u drugu godinu što ne znači i da ti podaci odgovaraju stvarnom stanju.

Dakle potrebno je prije automatske početne inventure uskladiti fizičko i knjigovodstveno stanje svakog pojedinog artikla. Nije pogrešno ako se usklađivanje napravi i nakon automatske početne inventure u novoj poslovnoj godini, bitno je da se prije knjiženja skladišnih dokumenata uskladi stanje.

To usklađivanje fizičkog (stvarnog) stanja i knjigovodstvenog (papirnatog) stanja vršimo dokumentima Inventurni višak ili Inventurni manjak.

Tehnički gledano to možemo napraviti na dva načina.

  • Prvi je da nakon što smo na "terenu" ustanovili stvarno stanje zaliha, kroz dokumente inventurni višak ili manjak dodamo ili oduzmemo zalihe konkretnim artiklima i to direktnim upisom u skladišne dokumente Višak tj. Manjak.
  • Drugi način je da koristimo dokument Pripremna inventura, on nema knjigovodstvenu važnost jer sam po sebi ne mijenja stanje zaliha tj. ne utječe na dnevnik skladišta.

Za razliku od dokumenata Višak i Manjak u Pripremnu inventuru unosima upravo fizičko stanje artikala.

U prozoru Pripremne inventure imamo automatsku tipku "Knjiženje" kojom možemo automatski kreirati dokumente Inventurni višak tj. manjak. Dakle program će na osnovu podataka o fizičkom stanju artikala (iz pripremne inventure) i knjigovodstvenom stanju (iz dnevnika skladišta) izračunati kojim artiklima treba upisati višak tj. manjak da bi se stanje na skladištu postavilo upravo onakvo kakvo je na pripremnoj inventuri.

Na primjer:

Artikl

Fizičko stanje

Knjigovodstveno stanje

A

7

10

B

23

20

C

0

0

D

5

0

 

Program će nakon automatskog knjiženja upisati:

Artikl

Manjak

Višak

A

3

 

B

 

3

C

 

 

D

 

5

 

Za artikle koji nemaju knjigovodstveno stanje, a imaju fizičko stanje, program će pokušati pronaći zadnje podatke o cijenama i upisati te cijene, ako tih podataka nema potrebno je ući u izmjenu dokumenta Inventurni višak i ručno upisati cijene.

Broj pripremnih inventura u toku godine nije ograničen, zadnja pripremna inventura je zapravo konačna inventura na kraju godine kojom se usklađuje konačno stanje prije automatske početne inventure za sljedeću godinu.

Za jednu pripremnu inventuru se može odrediti samo jedno skladište, ali naravno možemo napraviti nekoliko pripremnih inventura za to isto skladište.

Npr. prvi dan radimo pripramnu inventuru za prvu grupu artikala, drugi dan za drugu itd.

Svejedno je da li ćemo više popisa zaliha upisati kroz jednu pripremnu inventuru ili ćemo napraviti više pripremnih inventura, tehnički gledano razlika je samo u broju dokumenata inventurni višak tj. manjak koji će se generirati.

Čak ako i nekoliko ljudi radi popis istih artikala, ali na različitim lokacijama u skladištu mogu se u jednu pripremnu inventuru upisati isti artikli program će ih sam zbrojiti i upisati samo po jedan artikl sa skupnom zalihom.

Ako pak želimo artikle koje smo upisivali bez reda sortirati (šifra, naziv, kataloški broj) to možemo učiniti automatskom tipkom Presloži.

Nakon knjiženja pripremne inventure (upisa u dnevnik skladišta) ona će biti označena kao Proknjižena/zaključana, to iz razloga da netko kasnije ne bi slučajno ponovo zatražio knjiženje za tu inventuru. Ako bi to napravio neposredno nakon knjiženja ne bi se dogodilo ništa jer ne bi bilo razlika između fizičkog i knigovodstvenog stanja.

Automatski upis podataka pripremne inventure

Dodatna mogućnost je da preko tipke "Auto upis", u dijelu za upis stavaka, možemo importirati podatke o inventuri iz neke vanjske datoteke.

Tipka Upiši stanje nula

Rutina kojom se u tekuće selektiranu pripremnu inventuru mogu automatski upisati svi artikli koji na tekućem skladištu, tj. karticama, imaju zalihu, a ne nalaze se na popisu pripremne inventure. Takvi artikli će biti dodani u pripremnu inventuru sa količinom nula

Maloprodaja

Za pokretanje automatsko početnog stanja je potrebno da se nalazimo u poslovnoj godinu U KOJU želimo upisati početno stanje, a odabiremo IZ KOJE godine povlačimo podatke o početnom stanju.

Možemo odabrati dvije metode za pronalaženja podatatka.

Program će upisati po jedno knjiženje (dokument početna inventura) za svaku pojedinu prodavaonicu

1) direktan upis iz automatske evidencije zaliha

PREPORUČENA METODA

Ono što se u prethodnoj godini nalazi u automatskoj evidenciji zaliha, nalazit će se u novoj godini u početnom stanju.

Program će naprosto u početno stanje prepisati kompletnu evidenciju zaliha, koja bi uvijek trebala biti točna.

2) ponovno zbrajanje svih dokumenata dnevnika

Preskaču se storna i stornirani dokumenti.

Zbrajaju se za svaki artikl (u pojedinoj prodavaonici) posebno ulazi i izlazi količina, financijski ulazi i izlazi nabavne cijene i marže, a prepisuje se zadnja stopa poreza.

Cijena se dobije tako da se ukupna financijska marža i nabavna cijena podijele s tekućim stanjem.

Početno stanje po jednoj i drugoj metodi ne moraju dati isti rezultat ako ste i u onako složenoj problematici zaliha maloprodaje vršili razna brisanja i nedopuštene izmjene.

  • No uvijek možete nakon prijenosa početnog stanja pregledati što je preneseno, ući u izmjenu početnog stanja i prilagoditi rezultat onako kako želite. Možete isto tako za probu otvoriti i neku dalju testnu godinu i u nju prenijeti početno stanje da vidite kakav će biti rezultat.

Ako ima bilo kakvih neusaglašenosti sa automatskom evidencijom i stvarnim stanjem to će se vidjeti na Pregledu kartica artikala gdje su paralelno prikazani podaci iz automatske evidencije zaliha i stvarnog stanja.

Osnovna sredstva

U meniu OsSredstva / Dokumenti / Automatsko početno stanje; odaberemo poslovnu godinu IZ koje želimo upisati početno stanje.

Logično je da ćete početno stanje analitike osnovnih sredstava napraviti tek nakon knjiženja amortizaicje u prošloj poslovnoj godini.


Ako radnik u nekom mjesecu nije dobio plaću tada nije nastala ni porezna obveza, a time nije iskorišteno pravo radnika na osobni odbitak taj mjesec. Ako je u nekom mjesecu poslodavac radniku isplatio više plaća sa zakašnjenjem mogao je koristiti samo jedan osobni odbitak pa je došlo do veće porezne osnovice te i veće porezne obveze zbog primjene veće porezne stope.
Princip je da zadnju plaću u tekućoj godini obračunate prije konačnog obračuna kao i sve prethodne plaće, nakon toga pristupate pokretanju konačnog godišnjeg obračuna poreza iz plaća.
Trenutno su moguća dva pristupa ...

1. Konačni obračun unutar razdoblja zadnje isplate plaće
Prvi je dakle način da kod pokretanja konačnog obračuna odaberete zadnju plaću u tekućoj godini (obračunsko razdoblje) pa će program korekcije poreza i prireza napraviti u tom obračunskom razdoblju na već izračunatoj plaći.
Mana ovog pristupa je da će npr. na DNR obrascu biti vidljiv samo ukupni porez i prirez koji je za 12. mjesec korigiran prema godišnjem obračunu.

Prednost ovog pristupa je da ćete imati samo jedan platni listić za ¸12. mjesec, lakše ćete automatski napraviti HUB-ove za isplatu plaće ...

U slučaju da višekratno ponavljate konačni obračun prije toga morate ponovo pokrenuti redovni obračun za to obračunsko razdoblje kako bi se ponovo upisali regularni porez i prirez za taj mjesec (koje program zbraja kod godišnjeg obračuna) pa tek onda pokrenuti konačni obračun. U protivnom bi se uzeli u godišnji obračun i redovni podaci i korigirani podaci od godišnjeg obračuna, što ne bi bilo u redu.

2. Konačni obračun u posebnom obračunskom razdoblju napravljenom samo za to

Drugi pristup je da otvorite novo prazno obračunsko razdoblje, možete mu dati naslov "Konačni obračun poreza za 2010" i na njemu pokrenete konačni obračun bez bilo kakvog drugog unosa, datum isplate stavite isti kao i datum isplate obračunskog razdoblja zadnje plaće. Program će za to razdoblje za svakog radnika upisati razliku korekcije poreza i prireza tj. razliku godišnjeg obračuna i do sada obračunatih poreza i prireza.

Kod ispisa ID obrasca za 12. mjesec neće biti problema jer se podaci pune mjesečno za sva razdoblja koja imaju datum isplate u tom mjesecu.

Na DNR obrascu će za 12. mjesec biti prikazane 2 isplate, redovna za 12. mjesec i jedna na kojoj će se vidjeti samo godišnja razlika poreza i prireza, a bit će prikazan i zbroj redovne plaće i razlika poreza i prireza.

Kod ispisa izvještaja kao što je platni listić poseban je listić za redovnu plaću i razliku godišnjeg poreza.

Kod ovog pristupa ćete kod automatskog RSm upotrijebiti novonapravljenu opciju kojom se kod automatskog kreiranja RSm-a za zadnju plaću može odrediti i dodatno obračunsko razdoblje iz kojeg će se zbrojiti podaci za isplatu, a to je u ovom slučaju obračunsko razdoblje u kojem smo napravili konačn godišnji obračun poreza.

Prednost ovog pristupa je u tome što je razlika godišnjeg poreza i priraza ipak prikazana odvojeno pa je samim tim pregledniji prikaz kod kojeg radnika je bilo razlika i kolike su te razlike ukupno i po radniku.
Mana ovog pristupa je što ćete imati 2 platna listića za 12. mjesec, automatskim HUB-ovima ćete morati dodati iz isplatu za uvećanje godišnjeg poreza i prireza iz dodatnog razdoblja.

U slučaju da ponavljate konačni obračun prije toga morate obavezno u meniu ObrDohotka/Rezultati obračuna/Brisanje starih podataka obračuna obrisati podatke obračuna za to razdoblje (prva kvačica), ne morate obrisati razdoblje u šifrarniku. U protivnom bi se njegovi podaci uzeli u obračun što nije u redu.

Generalna napomena
Obzirom na kompleksnost uvjeta za konačni obračun poreza program neće kontrolirati koji radnici imaju uvjete za pokretanje konačnog obračuna poreza (npr. uvjet ne mijenjanja mjesta prebivališta, uvjet rada u cijelom poreznom razdoblju i sl.). O tome korisnik mora odlučiti sam te ili nakon obračuna korigirati obračunate iznose nekim radnicima ili pokretati obračun samo za pojedine radnike (jedan po jedan).Jednako tako korisnik mora provjeriti obračunate iznose jer se ne radi samo o matematičkom izračunu već treba vidjeti svakog radnika pod kojim uvjetima je radio u tekućoj godini.

Što god program na kraju obračunao svi obračunati iznosi se nalaze u Rezulatatima obračuna u meniu ObrDohotka>Rezultati obračuna>Tabela obračunatih sumarnih rezultata pa korisnik može proizvoljno izvršiti ručne korekcije na bilo kojem iznosu za bilo kojeg radnika.Svi podaci koji se prikazuju na izvještajima se zapravo povlače iz ovih tabela.Izuzetak su npr. izvještaji RSm i sl. koji se zapravo prvo automatski kreiraju iz tih tabela (korisnik pokreće) pa se onda ispis radi iz tih dokumenata, ali koji su opet dostupni za izmjene prije ispisa.

Iz ovoga se može zaključiti i da bi korisnik mogao ručno napraviti konačan obračun poreza plaća jednostavnom korekcijom tabela rezultata obračuna.

Prije nego pristupite automatskom konačnog godišnjem obračunu poreza plaća potrebno je programu dati informaciju po kojim razredima će se obračunavati ukupni godišnji porez.

Za to je potrebno u Obrdohotka>Šifrarnici>Porez na dohodak otvoriti pripadajuću tabelu.
Tabela je korisnički šifrarnik što znači da je korisnik po potrebi može mijenjati.
Porezne razrede za redovan mjesečni obračun upisujemo sa rednim brojevima 1 do 99, a u poljima za iznose upisujemo broj osobnih odbitaka.
Za konačan obračun ćemo koristiti redne brojeve od 101 do 199, a polja za iznose ćemo upisivati apsolutne iznose.
Dodatni redovi koje je potrebno upisati za konačan obračun za 2010. godinu su:    

Redni broj  Iznos veći od Iznos manji ili jednak od Paušalni iznos Stopa poreza Stopa na ukupni iznos
101 0  43200   13,5 DA
102 43200 108000   25 NE
103  108000  129600    30 NE
104 129600  302400   37,5 NE
105 302400  10000000 42,5 NE

Problem je riješen u podverziji 9.0.9. (29.10.2010.)

Korisnici koji imaju problema sa indeksiranjem nakon izvršene nadogradnje neka stave podverziju 9.0.3 (ili višu) programa knjigovodstvo.exe, zatim treba kreirati shortcut na knjigovodstvo.exe i u shortcutu staviti parametar /indeksiranje.
To će pokrenuti program sa parametrom indeksiranje što će pokrenuti direktno indeksiranje bez pokretanja programa.

Nakon indeksiranja neka normalno uđu u program sa shortcut-om bez parametra indeksiranja.

Postupak kreiranja shortcuta na program sa parameterom indeksiranje:
- pronađite datoteku knjigovodstvo.exe u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo
- desni klik mišem na tu datoteku pa iz menia odaberite lijevim klikom miša "Create shortuct"
- kreirat će se nova datoteka npr. "Knjigovodstvo.exe - Shortcut"
- desni klik na taj novi shortucut-datoteku pa lijevi klik mišem na Properties u meniu
- otvorit će se prozor i u njemu pronađite tab Shortcut ako nije već selektiran
- kliknite u polje Target i dođte kursorom na kraj teksta, dodajte jedan razmak i upišite /indeksiranje
- kliknite na tipku OK da se spreme promjene i zatvori prozor

Pokretanjem ovog shortcuta ćete pokrenuti program i direktno ući u indeksiranje.
Ovaj način indeksiranja koristite do daljnjeg.

Ovaj shortcut naravno ne koristite kod regularnog ulaska u program.

Od verzije programa Ipos knjigovodstvo ver 9.0 je i novi NexusDB Server ver 3.0.4.

NexusDB Server (nxServer.exe) se može pokrenuti:
- kao Windows servis
- kao običan program

Do sada je inicijalni način pokretanja kao program bio jednostavno pokretanje nxServer.exe programa nakon čega bi se otvorio prozor za konfiguraciju NexusDB Servera ikona NexusDB servera je bila u donjem desnom kutu.
Windows service je trebalo posebno instalirati u servisima tj. pokretati nxServer.exe sa parametrom /install.

Od verzije Ipos knjigovodstva 9.0 pokretanje NexusDB Servera kao programa je sa parametrom /interactive.
Ako nxServer.exe pokrenete bez tog parametra pokrenut ćete instalaciju windows servisa gdje će vas vjerojatno tražiti Username i Password (možete upisati: ".\test" i "test"), ovo je preferirani način od Windows Viste na dalje.

Dakle ako ste do sada pokretali nxServer.exe kao program sada ćete za to morati napraviti shortcut na nxServer.exe i u properties upisati parametar /INTERACTIVE tj. u već postojećem shortcutu upisati parametar /INTERACTIVE.

Kreiranje shortcuta (kratice) na program: desni klik mišem na program pa u meniu lijevom tipkom Create Shortcut.

Shortcut NexusDB Servera (nxServer.exe) već vjerojatno imate ili na desktopu ili u Startup meniu.

Postavljanje parametra u shortcutu: desni klik mišem na shortcut pa u meniu lijevom tipkom Properties, u tabu Shortcut u polju Target na kraj dodajte razmak i /interactive.

Link na izvornu uputu proizvođača NexusDB Servera možete pogledati Ovdje.

Vjerujemo da ste upoznati sa novim propisima iz područja rada i obračuna plaća, no ukratko:
- uvedena je obveza vođenja evidencije o radnom vremenu radnika za sve poslodavce u Hrvatskoj, evidencija mora biti ažurna na kraju SVAKOG DANA i mora se nalaziti na radnom mjestu radnika
- značajno su prošireni podaci u evidenciji radnika
- novi zahtjevi u pogledu sadržaja platnog listića tj. obračuna plaće

Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti evidenciju o radnicima i o radnom vremenu, a za slučaj da poslodavac takve evidencije ne vodi, da ih ne vodi u propisanom sadržaju ili ih ne dostavi inspekciji propisane su visoke kazne. Kazna za poslodavca pravnu osobu može iznositi od 61.000 kn do 100.000 kn, a za poslodavca fizičku osobu i za odgovornu osobu kod poslodavca od 7.000 do 10.000 kn.
Osim visoke kazne kojoj se izlaže poslodavac nepoštivanjem propisa, on preuzima i dodatni rizik u slučaju radnog spora sa zaposlenikom koji je vezan za radno vrijeme. U ovom slučaju teret dokazivanja je na poslodavcu, a ne na radniku koji je pokrenuo postupak za zaštitu svojih prava. Ta činjenica predstavlja još jedan dodatni motiv poslodavcu za ažurno i točno vođenje spomenutih evidencija.

U predverziji 9.0.991 koja je namijenjena testiranju se nalaze prošireni podaci kadrovske evidencije o radnicima koje zahtijeva Pravilnik.

Napravljen je podmodul u kadrovskoj evidenciji Evidencija o radnom vremenu radnika.

Evidencija o radnom vremenu radnika je napravljena tako da se može koristiti i za stvarne svrhe, a ne samo da se zadovolji propis pa tako korisnici mogu evidenciju proširiti na način koji će zadovoljiti njihovo poslovanje i Pravilnik.

Za one koji će tu evidenciju voditi samo radi zadovoljenja propisa napravili smo automatski unos podataka iz predloška pomoću kojeg će se i za veći broj radnika (firmi) svaki mjesec moći na jednostavan način napraviti unos u evidenciju o radnom vremenu radnika.

Napravljena je i veza sa obračunom plaća na način da se za evidentirane radne aktivnosti (redovni rad, prekovremeni rad, noćni rad, terenski rad itd.) može odrediti u koje vrste rada će se evidentirani sati puniti u obračunu plaća. Ovo nismo mogli za korisnike unaprijed definirati jer su do sada mnogi korisnici vrste rada u obračunu plaća prilagodili svojim potrebama i to vjerojatno svaki drugačije, a mi u to nemamo uvid. Dakle svaki korisnik će sam sebi odrediti logiku punjenja sati.

Iako je oba Pravilnika potpisala ista osoba zahtijevani podaci o satima u Evidenciji radnog vremena radnika i Obračunskoj ispravi za isplatu plaće (platni listić) se ne podudaraju. Nadalje od datuma izlaska Pravilnika PU je mijenjala mišljenja u svojim tumačenjima Pravilnika (na početku se zahtijevalo da se prikazuju i aktivnosti koje nisu ostvarene kasnije se od toga odustalo). Oba pravilnika su u mnogim dijelovima nedorečena pa su i naši poznati računovodstveni časopisi manje više samo ponovili sadržaj Pravilnika sa napomenom da pravilnik otvara mnoga pitanja.

Naravno da nemaju sve firme obračun plaće prema satnici, negdje je plaća fiksna, negdje se obračunava prema učinku (proviziji, proizvedenim ili prodanim proizvodima i sl.) pa je i nemoguće očekivati da će zbog pravilnika te firme mijenjati svoj način obračuna plaća.

U programu za obračun plaća korisnici mogu evidentirati neograničen broj različitih vrsta rada pa tako i sve one koje traži pravilnik. Kako bi zapravo Evidencija o radnom vremenu radnika i Obračun plaće trebali prikazivati iste podatke o ostvarenim satima predlažemo da jednostavno Obračunu plaće priložite Evidenciju o radnom vremenu radnika kao njegov nastavak koja ima dnevni prikaz sati, ali i rekapitulaciju po vrstama radnih aktivnosti. Podsjećamo da Evidencija o radnom vremenu radnika treba biti za isto razdoblje za koje se isplaćuje plaća.

Svi koji žele mogu isprobati tu predverziju i eventualno poslati na mail ipos@ipos.hr svoja zapažanja i prijedloge za finalnu verziju. Podverzija se nalazi na linku http://www.ipos.hr/PagesUser/DownloadUser.aspx, možete se prijaviti sa svojim korisničkim imenom i lozinkom, tipka za skidanje je na dnu stranice. Detalje o toj predverziji možete pročitati na linku http://www.ipos.hr/Pages/Promjene.aspx.

U NN 81/10 30.06.2010. izdan je Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine kojim je propisano da prilikom isplate plaće, naknade plaće i otpremnine poslodavac treba obvezno radniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo na koji način je utvrđena svota za isplatu.

Novi potez Vlade u cilju dodatnog gomilanja papirologije koja je sama sebi svrha, nova odluka "nekoga" tko tu odluku nije prije objave preispitao u smislu: "kako će te evidencije u praksi svaki mjesec prikupljati i ispunjavati tisuće tvrtki koje nemaju cijeli odjel administracije koji bi se time bavio".
Opet propis za kojeg je u startu jasno da ga većina neće primjenjivati i da će samo formalno biti ispunjen.

Poslodavci svoje isplatne liste o navedenim primitcima radnika trebaju sadržajno uskladiti sa propisanim podacima.

1. Podaci o poslodavcu: naziv poslodavca, sjedište, OIB, račun
2. Podaci o radniku: ime i prezime, adresa, OIB, račun
3. razdoblje za koje se isplaćuje plaća
4. podaci o radnom vremenu i iznosu plaće koji sadrže:

1) planirani redoviti fond sati u isplatnom razdoblju, s posebno iskazanim planiranim satima rada danju, odnosno planiranim satima rada noću,
2) ostvarene sate rada danju s posebno iskazanim satima:
– redovitog rada prema rasporedu radnog vremena,
– prekovremenog rada i
– rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom,
3) ostvarene sate rada noću s posebno iskazanim satima:
– redovitog rada prema rasporedu radnog vremena,
– prekovremenog rada i
– rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom,
4) sate pripravnosti,
5) sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima:
– godišnjeg odmora,
– privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,
– sate blagdana i neradnih dana utvrđenih posebnim zakonom,
– sate plaćenog dopusta,
– sate u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– sate prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
– sate u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom,
6) sate u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran,
7) ostale propisane, utvrđene ili ugovorene dodatke i primitke,
8) vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće i to:
– za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup),
– za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup),
9) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak,
10) utvrđeni iznos plaće ili naknade plaće,
11) utvrđeni iznos obustave,
12) utvrđeni iznos za isplatu,
13) datum isplate plaće, (možete ga upisati ili u obračunsko razdoblje u polje "Naziv", ili kod samog ispisa platnih listića u polje "Naslov" npr. "Platni listić - datum isplate 15.07.2010.")
14) datum dospijeća plaće odnosno naknade plaće koja nije isplaćena ili nije isplaćena u cijelosti. (možete ga upisati ili u obračunsko razdoblje u polje "Naziv", ili kod samog ispisa platnih listića u polje "Naslov" npr. "Platni listić - datum dospijeća plaće 20.07.2010.")

Platni listić programa Ipos knjigovodstvo moguće je u verziji 8.10 prilagoditi na način da sadrži sve navedene podatke. Napominjem da ne postoji obveza da se primjenjuje upravo ovakav izgled OP (Obračunska isprava za isplatu plaće) obrasca koji je u Pravilniku prezentiran. Isto tako nema potrebe da se na platnom listiću iskazuje npr. Sati pripravnosti 0h ako ih nije niti bilo.

Dakle počevši od zaglavlja platnog listića na vrhu se nalaze podaci o poslodavcu, ispod toga podaci o radniku, podatak o broju računa se nalazi niže pod Isplata gdje je moguće definirati i više načina isplata.

Planirani redoviti fond sati ćete upisati u samo obračunsko razdoblje ObrDohotka>Obračun plaća>Obračunska razdoblja u polje naziv možete upisati npr. "Plaća za lipanj 2010. Fond sati dan: 176h, noć: 0h".

SVE OSTALE vrste radnih sati u Ipos knjigovodstvu je od samog početka bilo predviđeno evidentirati preko vrsta rada kojih možete otvoriti neograničeni broj za sve potrebe tako da radnik možet vidjeti za svaki rad koliko je sati radio i za to dobio bruto iznos, koliko sati nije radio i po kojoj osnovi, koliko sati je radio prekovremeno, koliko po noći itd.

Do sada je ovako složena evidencija bila predviđena samo kod velikih firmi koje su si mogle priuštiti takvu detaljnu evidenciju, a manje firme su mogle na platnom listiću evidentirati samo osnovne vrste rada kao neki kompromis između potreba i mogućnosti.

Sada je na malim firmama da odluče u kojoj mjeri će primjenjivati Pravilnik i voditi detaljnu evidenciju kao i velike firme.

Prema odredbama Zakona, plaće koje se isplaćuju od 1.srpnja, bez obzira na to u kojem su prethodnom mjesecu ostvarene, oporezuju se primjenom stopa na poreznu osnovicu kako slijedi:

• 12% do 3.600,00 kn (dva mjesečna osobna odbitka 2 x 1800,00 kn),

• 25% na daljnjih 7.200,00 kn (razlika između dvostrukog i šesterostrukog mjesečnog osobnog odbitka)

• 40% na razliku iznad šesterostrukog mjesečnog osobnog odbitka.

Kako ne bismo automatikom mijenjali šifrarnik "ObrDohotka>Šifrarnici>Porez na dohodak" jer pojedini korisnici mogu imati neke svoje specifične podatke (npr. korisnici BiH i sl.), a neki korisnici možda žele još neko vrijeme zadržati stare stope u samoj nadogradnji 8.10 ne diramo sadržaj šifrarnika nego ga korisnik sam mijenja.

Stari podaci:

Redbr Iznos > X os. odbitaka Iznos <= x os. odbitaka Paušalni iznos Stopa poreza Stopa na ukupni iznos
1 0 2   15 DA
2 2 5   25 ne
3 5 14   35 ne
4 14 100   45 ne

Novi podaci koje je potrebno upisati, obrišite 4. red, a redove 1 do 3 promjenite u sljedeće:

Redbr Iznos > X os. odbitaka Iznos <= x os. odbitaka Paušalni iznos Stopa poreza Stopa na ukupni iznos
1 0 2   12 DA
2 2 6   25 ne
3 6 100   40 ne

Ako ćete iz nekog razloga kasnije htjeti obračunati neko prošlo razdoblje prije 1.7.2010. potrebno je vratiti stare podatke u šifrarnik, a nakon izvršenog obračuna opet upišite nove podatke.

Krizni porez
U postavkama grupa Obračun dohodaka sada postoje dvije postavke prva "Obračun kriznog (solidarnog poreza) na iznos za isplatu" regulira da li da se uopće obračunava krizni porez i druga "Obračun samo 4% na ukupni iznos kod isplata većih od 6.000 kn" koja kad je uključena primjenjuje novi sistem od 1.7.2010., a kad je isključena primjenjuje stari sistem do 1.7.2010., nakon nadogradnje obje su postavke uključene.

Pravilnikom se propisuje sadržaj evidencije o radnicima i to o samim radnicima i radnom vremenu.

Analizirajući pravilnik može se zaključiti da je netko u njega sa svih strana "nabacao" sve što je mogao pronaći o radnicima, raznoj dokumentaciji, radu, povremenim radnicima, strancima, rodiljama, očinstvu, dojenju djeteta, posvojiteljima, opasnostima od invalidnosti, sezonskim poslovima i da ne nabrajam dalje.

Smatramo da ovakva količina i detaljnost podataka nema što tražiti u jednom ipak Računovodstvenom programu opće namjene. Ako netko ipak želi imati program koji će obuhvatiti do zadnjeg detalja sve što je navedeno u pravilniku može nabaviti specifičan program za evidenciju radnika koji pretpostavljam ima sve što tamo piše.

Kadrovska evidencija u programu Ipos knjigovodstvu je dakle opće namjene i prvenstveno podrška glavnom programu za Obračun plaća koji iz Kadrovske evidencije povlači određene podatke za obračun.

Moguće je napraviti i kompromis i koristiti kadrovsku evidenciju u Ipos knjigovodstvu, a za one podatke koji ne postoje u programu kao fiksna polja može se koristiti tekstualno polje Zabilješke na kraju podataka o radniku u koje se može upisati neograničena količina dodatnih informacija jer su te informacije ionako informativnog karaktera i ne služe za obračun.

Jednako tako može se u npr. Wordu formirati poseban obrazac za takve dodatne podatke.

Osvrnut ćemo se na neke pojedine točke pravilnika i navesti riječ POSTOJI za ona polja koja već postoje u programu:

1) ime i prezime, (POSTOJI)
2) osobni identifikacijski broj (OIB) (POSTOJI)
3) spol, (POSTOJI)
4) dan, mjesec i godinu rođenja, (POSTOJI)
5) državljanstvo, (POSTOJI)
6) o radnoj dozvoli (posjedovanje i trajanje), ako je radnik stranac, (MOŽE SE UPISATI POD ZABILJEŠKE)
7) prebivalište ili uobičajeno boravište, (POSTOJI)
8) o završenom obrazovanju i drugim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja za rad (stečena školska ili stručna sprema te određena razina visokog obrazovanja sukladno propisima o visokom obrazovanju) te ostalim oblicima usavršavanja tijekom rada koje radnici koriste u svom radu, (POSTOJI)
9) dan sklapanja ugovora o radu, odnosno dan izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, (ZABILJEŠKE)
10) dan početka rada, (POSTOJI)
11) naziv posla, odnosno narav i vrsta rada koje radnik obavlja, (POSTOJI)
12) naznaka je li ugovor o radu sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme te očekivano trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, (POSTOJI)
13) vrijeme trajanja probnog rada, ako je ugovoreno, (ZABILJEŠKE)
14) trajanje pripravničkog staža, ako je ugovoreno te vrijeme i rezultat polaganja stručnog ispita, ako je isti predviđen i obavljen, (ZABILJEŠKE)
15) trajanje rada u inozemstvu, država i mjesto rada, u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo, (MOŽE SE RIJEŠITI PREKO UNOSA NOVIH VRSTA RADA)
16) naznaku radi li se o poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim (ZABILJEŠKE)
trajanjem i kako,
17) naznaku radi li se o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvrđivanja radne sposobnosti za njihovo obavljanje, (ZABILJEŠKE)
18) mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, (ZABILJEŠKE)
19) tjedno radno vrijeme (puno ili nepuno), odnosno propisano skraćeno radno vrijeme u satima, (ZABILJEŠKE)
20) ukupni mirovinski staž do početka rada kod poslodavca, (POSTOJI)
21) vrijeme mirovanja radnog odnosa, (ZABILJEŠKE)
22) dan prestanka radnog odnosa, (POSTOJI)
23) razlog prestanka radnog odnosa, (POSTOJI)
24) naznaku o tomu je li ugovorena zabrana natjecanja i njeno trajanje, (ZABILJEŠKE)
25) uvjete i vrijeme za koje će se uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje za radnike koji su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. (ZABILJEŠKE)

Poslodavac je dužan voditi i druge od radnika ili od nadležnog tijela prijavljene podatke od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom (trudnoća, majčinstvo, očinstvo, dojenje djeteta, status samohranog roditelja, status posvojitelja, profesionalna bolest, ozljeda na radu, profesionalna nesposobnost za rad, neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, invalidnost, obveze uzdržavanja koje terete radnika, za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu podatak o drugom poslodavcu ili poslodavcima kod kojih radnik radi u nepunom radnom vremenu i slično). Za radnike s kojima poslodavac ima sklopljene ugovore o radu za stalne sezonske poslove, na izdvojenom mjestu rada i u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo, poslodavac je osim podataka iz stavka 1. ovoga članka dužan u evidenciji voditi i druge podatke od kojih ovisi ostvarenje njihovih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. (1) Osim evidencije o radnicima iz članka 3. ovoga Pravilnika, ako koristi njihov rad, poslodavac je dužan voditi i posebne evidencije o:
1) radnicima koje mu je ustupila agencija,
2) osobama koje se kod poslodavca nalaze na stručnom osposobljavanju za rad,
3) redovitim studentima koji kod poslodavca rade posredstvom ovlaštenih studentskih centara,
4) redovitim učenicima koji kod njega rade posredstvom ovlaštenih srednjoškolskih ustanova,
5) redovitim učenicima ustanova za strukovno obrazovanje koji kod poslodavca pohađaju praktičnu nastavu i vježbe.
OVE PODATKE UPIŠITE ILI U ZABILJEŠKE ILI U NEKU EVIDENCIJU IZVAN PROGRAMA

Osim podataka o samim radnicima vode se podaci i o radnom vremenu radnika.

1) ime i prezime radnika,
2) početak rada,
3) završetak rada,
4) vrijeme i sati zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
5) ukupno dnevno radno vrijeme u satima te od toga sati:
– rada noću,
– prekovremenog rada,
6) sati rada u preraspodijeljenom radnom vremenu i razdoblje preraspodijeljenog radnog vremena,
7) sati rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danima utvrđenim posebnim propisom,
8) sati provedeni na službenom putu,
9) sati terenskog rada,
10) sati pripravnosti te sati rada po pozivu,
11) sati korištenja godišnjeg odmora,
12) sati privremene nesposobnosti za rad (bolovanje),
13) vrijeme rodiljnog, roditeljskog dopusta ili korištenja drugih prava sukladno posebnom propisu,
14) sati plaćenog dopusta,
15) sati neplaćenog dopusta,
16) sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena, odobrene ili neodobrene od poslodavca,
17) sati provedeni u štrajku,
18) sati isključenja s rada (lockout).

Za ove evidencije možete formirati posebne vrste rada kako biste imali detaljne evidencije za svaku od vrsta rada koju vas traži zakonodavac.

Zaključak

Da bi neka firma zadovoljila sve uvjete koje traži ovaj Pravilnik morala bi imati jednu veću skupinu ljudi koja bi se samo bavila skupljanjem tih podataka svaki mjesec i ostalim evidencijama koje traži pravilnik, takvo što je moguće samo u velikim firmama.

Zaključak: pravilnik je ili pisala osoba koja nema blage veze sa stvarnošću u praksi ili je pravilnik pisan samo da se zadovolji forma nekog zahtjeva iz Evropske unije.

NN 66 28.05.2010 Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

Automatsko kreiranje obrasca RSm za Regos u obračunu plaća koji se predaje Fini je moguće kompletno automatski napraviti za najveći broj standardnih obračuna, za ostali dio specifičnih situacija je potrebno ručno kroz izmjenu doraditi podatke za specifične obračune pojedinih radnika.

Kada napravite obračun plaća slijedi kreiranje RSm obrasca:

  •  U samom prozoru RSm obrasca odaberite tipku Auto R-Sm, nakon toga odaberite željeno obračunsko razdolje i kreirat će se RSm obrazac A i B stranica
  •  Uđite u izmjenu RSm obrasca preko tipke Izmjena i zatim tipka Spremi (na A stranici) da biste došli do izmjene B stranice tj. pojedinih redova
  •  Pronađite red u kojem je upisan radnik sa specifičnim obračunom za kojeg program automatikom nije upisao sve podatke, odaberite tipku Izmjena i promjenite podatke toga reda onako kako smatrate da treba biti.
  •  Najčešće je potrebno upisati i više od jednog reda za pojedinog radnika pa to po potrebi učinite tako da odaberete tipku Unos kako biste unijeli novi red u RSm B stranicu. Upišite željeni broj redova sa podacima.
    Pri upisu novih redova u polje Redni broj upisujte isti redni broj kao što je redni broj reda koji je već upisan za tog radnika kako bi vam svi redovi tog radnika bili zajedno, trebalo bi da svi redovi istog radnika imaju isti broj. Neka vas za sada ne zabrinjava ako redovi imaju isti broj, ali nisu sortirani prema poljima razdoblja od do.
  • Kada ste završili sa unosom svih specifičnih situacija pojedinih radnika potrebno je osigurati da svi redovi za istog radnika imaju isti redni broj i da su istovremeno sortirani po datumima razdoblja od do. To ćemo postići tako da ćemo dok smo u Pregledu stavaka B stranice (dakle nismo u unosi ili izmjeni) odabrati tipku Renumeriraj i program će ponovo napraviti renumeraciju po radnicima i po datumima razdoblja od do.
    Napomena:
    redovi istog radnika prije renumeracije ne moraju imati isti redni broj, ali moraju biti jedan iza drugoga u nizu, redni brojevi ostalih radnika ne moraju biti po redu!!!
  • Izađite iz Podataka B stranice i odaberite tipku Zbroji stavke pri vrhu ekrana nakon čega će program ponovo zbrojiti sve redove B stranice i upisati nove iznose na A stranicu, uključujući i broj djelatnika koji nije isto što i broj redova na B stranici.
  • Na kraju preko tipke Upis na disketu generirate datoteku koja se predaje, istodobno se generira i HASH broj na A stranici.

Na kraju mjeseca se u prozoru PDV obrasca preko tipke "Automatski unos" zbrajaju podaci iz knjiga UR-a i IR-a i upisuju u PDV obrazac. Uvijek je dobro potrošiti minutu i provjeriti da li su osnovice i porezi u redu.

Ako se pojavljuju razlike reda veličine nekoliko lipa tada je problem u zaokruživanju, to možete jednostavno riješiti da u određenu knjigu upišete dodatni red sa zadnjim datumom tog mjeseca, pod naziv partnera upišete Korekcija ili nešto slično te dodate u tom redu tih par lipa u polje osnovica ili drugdje i ponovo pokrenete Automatski unos. Sugeriramo ovaj način, a ne direktne ispravke kroz izmjenu PDV obrasca jer će vam na ovaj način biti uvijek točna veze između knjiga ura, ira i pdv obrasca pa i na kraju godine kod PDV-K obrasca, a koliko god puta pokrenuli Automatski unos rezultat u PDV obrascu će uvijek biti isti, tj. ispravan.

Ako se pojavljuju razlike koje nisu reda veličine zaokruživanja tada jedan od razloga može biti neki krivi unos u knjige ura i ira što  kod većeg broja redova traži poseban način traženja. Najbolje je izlistati dotičnu knjigu na ekranu i vidjeti da li je zbroj ispravan ili ne, ako nije tada je izlistajte samo za prvu polovicu mjeseca, ako je tada ispravna tada je pogrešan unos u drugoj polovici mjeseca i tako suzujte krug dok ne otkrijete pogrešan red.

Razlog neispravnoj osnovici i porezu može biti i u pogrešno upisanim vezama za automatsko punjenje polja PDV obrasca iz kolona knjiga URa i IRa. Ove veze definira sam korisnik u tablici u meniu "PDV>PDV obrazac>Veze kolona knjiga UR-a, IR-a s poljima u PDV obrascu". Ako vam npr. ne odgovara osnovica u polju PDV obrasca III.3. sa porezom, u gore navedenoj tablici veza pronađite red u kojem je navedena kolona knjige "10404 URA - za vlastitu potrošnju - 09 osnovica 23%", pozicionirajte se na taj red odaberite tipku Izmjena i obrišite polje pdv obrasca tako da se kod automatskog unosa više ne puni pdv obrazac sa tom osnovicom.

Od 1. siječnja 2010. promijenjena je tehnika evidentiranja podjele pretporaza kod troškova osobnih automobila (30/70 nepriznato/priznato) i reprezentcije (70/30). Obveza poduzetnika je da već kod evidencije ulaznih računa podijele pretporez na dio koji se ne može priznati i dio koji se može priznati.
Iako od 1.1.2010 ne postoji obveza vođenja knjige UR-a za vlastitu potrošnju smatramo da je poduzetnici koji žele mogu i dalje koristiti. Citiramo čl. 164. Pravilnika o PDV-u prema kojem uopće ne postoji izričita obveza vođenja poreznih knjiga UR-a i IR-a ako poduzentik u svojem računovodstvu osigurava podatke za evidenciju i kontrolu, dakle obvezno je jedino sastavljanje PDV obrasca.
"ako porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigurava sve podatke potrebne za utvrđivanje porezne osnovice odnosno poreza kao i pretporeza, nije obvezan posebno voditi knjige i evidencije propisane ovim Pravilnikom".

Iz svega navedenog možemo zaključiti da poduzetnik može sam odlučiti na koji način će voditi evidenciju u knjigama UR-a, a u programu Ipos knjigovodstvo od više mogućih načina ćemo predložiti dva. Kažemo od više mogućih načina jer korisnik može podatke unositi kao u običan excel za knjigovodstvo na način koji želi, ali je naravno poželjno koristiti način koji daje najviše automatizacije.
Radi jednostavnosti prikaza govorit ćemo samo o 30/70 podjeli kod automobila, a što se analogno odnosi i na 70/30 reprezentaciju.

Da biste mogli birati prvi ili drugi način morate imati instaliranu podverziju 8.9.12 u kojoj je uvedena postavka u grupi poreznih evidencija kojom to korisnik može regulirati.

1. Način: Knjiga UR-a za vlastitu potrošnju + Knjiga UR-a za primljena dobra i usluge

Način u kojem u dobavljačima u ulaznom računu unosimo 100% vrijednosti, a preko tipke 30/70 automatski upisujemo 30% nepriznatog pretporeza u knjigu ur-a za vlastitu potrošnju i 30% osnovice za nepriznati pretporez i istovremeno 70% pretporeza i osnovice u knjigu ur-a za primljena dobra i usluge.

2. Način: Samo knjiga UR-a za primljena dobra i usluge

Način u kojem u dobavljačima u ulaznom računu unosimo 100% vrijednosti, a preko tipke 30/70 automatski upisujemo 30% nepriznatog pretporeza u knjigu za primljena dobra i usluge u kolonu "17. Ne može se odbiti", zatim u kolonu "16. Može se odbiti" 70% pretporeza, istodobno u kolonu "10. Iznos s porezom" automatski se upisuje ukupan iznos računa, u kolonu "9. Porezna osnovica 23%" se upisuje 70% osnovice za koju se priznaje pretporez, u kolonu "11. Pretporz ukupno" unosi se ukupan pretporez. Napominjemo da je kod ovog načina neophodno da osnovica za oporezivanje uključuje samo dio za priznati pretporez, u protivnom ne bi radilo automatsko punjenje pdv obrasca.

Napomena: u meniu "PDV>PDV obrazac>Veza kolona knjiga UR-a, IR-a s poljima u PDV obrascu" korisnik može odrediti za svako polje iz bilo koje knjige URa/IRa u koje će se točno polje PDV obrasca puniti podaci kod pokretanja automatskog unosa PDV obrasca. Ovdje korigirajte veze ako vam npr. ne odgovara osnovica sa iznosom poreza na pdv obrascu.

Što je OIB i zašto se uvodi?

Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka svakog hrvatskog državljana i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Određuje ga i dodjeljuje Ministarstvo financija - Porezna uprava.

Osobni identifikacijski broj uvodi se zbog:

  • opće informatizacije javne uprave koja ima za cilj povećati učinkovitost državnih institucija i smanjiti administrativna opterećenja za građane,
  • automatske razmjene podataka između tijela državne uprave i drugih državnih institucija što će građanima omogućiti brže i lakše ostvarivanje njihovih prava,
  • boljeg pregleda nad imovinom građana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom novca što je ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije,
  • usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.

Osobni identifikacijski broj će postepeno zamijeniti sve brojeve koji su do sada služili kao identifikacijske oznake pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj (MB i MBG). OIB se sastoji od 11 znamenki određenih slučajnim odabirom i ne sadrži nikakve privatne podatke.

Određivanje i dodjeljivanje osobnoga identifikacijskog broja provodi se bez ikakvog troška fizičkih i pravnih osoba kojima se dodjeljuje. (izvor: www.oib.hr)

Kako postupati u programu Ipos knjigovodstvo

Kako je OIB vezan uz firme/obrte i građane zaposlenike centralno mjesto gdje treba evidentirati OIB brojeve je u šifrarniku Poslovnih partnera i Kadrovskoj evidenciji

U prijelaznom razdoblju do 31.12.2009. je bilo moguće koristiti i matične brojeve i oib brojeve, a od 1.1.2010. mogu se koristiti isključivo oib brojevi. U tu svrhu u Sistemskim postavkama je uvedena postavka kojom korisnik može regulirati status rada programa kao

  • stari sistem, prikazuje Matični broj, JMBG, Porezni broj
  • prijelazni sistem, koristi OIB kod partnera gdje je upisan, ako ga ne nađe koristi MB, JMBG. Znači ili OIB ili MB/JMBG.
  • novi sistem, koristi isključivo OIB

Stari sistem znači da program radi po starom kao i do sada, prijelazni sistem znači da će program u prijelaznom razdoblju koristiti OIB tamo gdje je upisan, tamo gdje ga nema će koristiti stare podatke o MB i JMBG, ali ih neće prikazivati istodobno, novi sistem znači da će program koristiti isključivo podatke za OIB bez obzira na upisan MB/JMBG.

Logično je da se do 31.12.2009. koristio prijelazni sistem gdje je program koristio OIB tamo gdje je upisan, a MB tamo gdje nije bilo OIB-a

Nakon 1.1.2010. potrebno je postavku postaviti na Novi sistem gdje će program ispisivati isključivo OIB ili ništa ako nema OIB-a.

Kod automatskih HUB-ova je situacija drugačija jer su uvedene paralelno MB i OIB tj. JMBG i OIBG nove varijable jer je pitanje da li će neke institucije (kao banke) stići implementirati OIB od početka 1.1.2010. ili ne.

Ispis OIB-a na dokumentima

Upis OIB-a za vaše poslovne partnere radite u šifrarniku Poslovnih partnera, da bi se OIB koristio u programu potrebno je kao što je rečeno u prethodnom tekstu uključiti postavku za OIB novi sistem.

Upis OIB-a za matične firme za koje vodite knjige se isto tako upisuje u šifrarniku Poslovnih partnera kao npr. za svoju firmu.

OIB se na adresi dokumenata koji se šalju koristi dvojako, ako imate uključenu programsku postavku da program sam ispisuje podatke o vašoj adresi tada će program sam ispisati OIB.

Ako koristite neki od sistema gdje korisnik sam određuje sadržaj zaglavlja kao što je npr. kod prikaza zaglavlja vlastite firme na memorandum dokumentima, ako sami upisujete tekstualno adresu, ako koristite varijante grafičkog zaglavlja i sl. tada ćete sami promjeniti zaglavlje tj. upisati OIB. Dakle još jednom, tamo gdje ste sami kreirali sadržaj zaglavlja dokumenata tamo morate isto tako i sami dodati podatak o vašem OIB-u.

OIB u kadrovskoj evidenciji

OIB za svoje zaposlenike upisujete u kadrovskoj evidenciji u šifrarniku radnika. Tamo upisan OIB se pojavljuje na svim dokumentima plaća. Naravno i ovdje taj prikaz zavisi od postavke OIB-a koji treba biti postavljen na novi sistem od 1.1.2010.

OIB u HUB-ovima

Kod automatskih hubova za plaće trenutno možete ostaviti šifru #MB#, program će prema postavki oiba prikazivati MB ili OIB, kod drugih dohodaka možete koristiti i #MB# i #OIB# istovremeno.

Korisnici iz BiH

Kako u BiH još nije uveden OIB ti korisnici jednostavno mogu koristiti postavku Stari sistem i radit će kao i do sada.

Identifikator R-Sm obrasca

Identifikator (tj. pojedini R-Sm obrazac) je vezan uz određeno obračunsko razdoblje.

Od 1.1.2010. Regos je iz identifikatora izbacio prvi broj koji je označavao godinu no u programu Ipos knjigovodstvo je radi kompatibilnosti sa podacima iz prošlih godina interno zadržan taj sistem.

Stara struktura identifikatorau Ipos knjigovodstvu do 31.12.209.

GRRRrr tj. GRRrr gdje je G zadnji broj godine, RRR (RR za obrtnike) redni broj obrasca u godini, rr dodatni brojač u Ipos knjigovodstvu interno radi razlikovanja kod ponavljajućih obrazaca. Identifikator koji se prikazuje na R-Sm obrascu kod ispisa je samo GRRR tj. GRR npr. 9004 četvrti obrazac u 2009. godini.

Nova struktura identifikatora od 1.1.2010.

GGRRRRrr gdje je GG zadnja dva broja godine, RRRR redni broj obrasca u tekućoj godini, rr interni brojač za ponavljajuće obrasce. Jedino se RRRR dio prikazuje na RSm obrascu on može biti 0001, 1001, 5551 tj. bilo koji broj od 0001 do 9899. bitno je da se ne ponavlja unutar jedne godine.

Sugeriramo da koristite sljedeći princip:
- GG stavite 10 kao oznaku za 2010. godinu,
- RRRR stavite 0912 za 12. mjesec 2009., 1001 za siječanj 2010., 1002 za veljaču 2010. itd.,
- rr stavite 00.

Dakle jedan primjer indentifikatora unutar samog programa za npr.
- prosinac 2009. je 10091200,
- siječanj 2010. je 10100100,
- veljača 2010. je 10100200

Možete koristiti sistem koji želite, ali prva dva broja neka vam budu 10 (GG) kao oznaka novog obrasca koji se koristi od 1.1.2010. godine kako bi to program mogao prepoznati u odnosu na stare obrasce. Kako ćete postaviti redni broj (RRRR) ostaje vaša odluka, ali bi bilo logično da prva dva broja budu godina 10, a druga dva broja redni broj mjeseca npr. 01 za siječanj, 12 za prosinac, zadnja dva broja su opet interni brojčanik koji će većinom biti 00, a koristit ćete tek u slučaju ako želite napraviti ispravak obrasca koji ima isti identifikator kao i onaj kojeg ispravljate.

Ako nakon instalacije nadogradnje nove verzije programa imate problem kod automatskog prijenosa računa iz modula Fakturiranje u modul Saldakonti kupaca radi se o problemu nedostajućih konta u kontnom planu.
(Meni: Fakturiranje>Fakturiranje u veleprodaji>Prijenos računa u saldakonti kupaca ili Fakturiranje>Fakturiranje u veleprodaji>Izlazni računi pa tipka Kupci.)

Kod pokušaja prijenosa javlja se poruka "Konto X u šifrarniku Y ne postoji u kontnom planu" ili sl.
Sljedeća poruka daje uputu, u meniu Šifrarnici>Automatska kontiranja imamo dva šifrarnika: Konta za automatsko kontiranje i Tipovi izlaznog računa za kontiranje prihoda. Oba šifrarnika u tabelarnom prikazu imaju kolone šifra, naziv i konto.
Da biste riješili problem trebate provjeriti u kontnom planu (Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Kontni plan) da li navedena konta postoje u kontom planu.
Pripazite, konta koja su navedena u šifrarnicima za automatsko kontiranje moraju biti analitike tj. i u kontnom planu ta konta moraju biti označena kao analitika, a ne kao sintetika. (u tabelarnom prikazu analitika je malim, a sintetika velikim slovima).

Razlog svemu tome je što je u novijoj verziji programa dodana nova mogućnost tj. novi tip automatskog kontiranja ili novi tip izlaznog računa za što je u automatici dodan i novi konto. Kako svaki korisnik ima svoj specifičan kontni plan kojeg sam kreira i mijenja postoji mogućnost da korisnik nema taj konto upisan u kontnom  planu.
Kod izmjene stope tarifne skupine poreza (meni: Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Tarifne skupine poreza na promet) nakon što odaberete tarifu i kliknete na tipku Izmjena, u pojedinačnom prikazu mijenjate sadržaj polja Stopa.
Ako se uz stopu poreza prikaže i znak % (postotak) dok se sa kursorom nalazite u tom polju obavezno prije odabira tipke Spremi obrišite znak % i onda spremite promjenu.
Za 8. mjesec 2009. se prvi puta predaje obrazac u novom obliku sa pdvom 22% i 23%.

Problem sa upisom podataka u kriva polja PDV obrasca

Kako su obrasci IRa, URa i PDV potpuno novi nove su i definicije koje određuju koje kolone knjiga IRa i URa pune koja polja u PDV obrascu. Definicije se nalaze u meniu: PDV>PDV obrazac>Veze kolona knjiga URa, IRa sa poljiima u PDV obrascu.
Program kod automatskog punjenja PDV obrasca radi samo ono što korisnik definira u toj tabeli.

Ako mislite da vam se kolone knjiga IRa i URa ne pune u ispravna polja PDV obrasca tada to jednostavno možete promjeniti u definicijama veza.

Najčešće se problem javlja kod knjiga URa za osobnu potrošnju jer je moguće više načina kako pojedine firme vode te porezne evidencije, da li preko URe ili IRe za vlastitu potrošnju.

Uputa
Za eventualno brzo otklanjanje greške u prozoru PDV>PDV obrazac>Veze kolona knjiga URa, IRa sa poljiima u PDV obrascu pronađite u tabelarnom prikazu sve redove koji u prvoj koloni imaju šifru 8401 do 8412, to su knjige UR-a za vlastitu potrošnju, pozicionirajte se na red koji u koloni "Polje iz obraca PDV" ima nešto upisano i odaberite tipku "Izmjena" te obrišite sadržaj polja "Polje iz obrasca PDV koje se puni" i odaberite tipku "Spremi". Na taj način ste prekinuli vezu punjenja iz kolona knjige URa za vlastitu potrošnju i PDV obrasca.

Problem sa krivim izračunom poreza prema osnovici

Ako nakon automatskog punjenja PDV obrasca sa podacima iz poreznih knjiga, kontrolom osnovice i poreza ustanovite da porez (22% ili 23%) ne odgovara osnovici tj. osnovica * stopa pdva nije jednaka pdv-u, uzrok može biti taj da ste neke račune koji su bili sa 22% pdv-a ubacili u kolone poreznih knjiga sa 23% i obratno.

Ovaj problem možete detektirati i na samom ispisu knjiga IRa i URa prije punjenja PDV obrasca računskom kontrolom konačnog zbira osnovice i poreza.

Pronalaženje ovakvih grešaka je moguće samo računskom provjerom pojedinih redova knjiga URa i IRa bilo u tabelarnom pregledu prozora ili u samom ispisu knjiga IRa i URa.

Ovaj problem je mogao vrlo lako nastati i iz razloga što je pravilnik o izmjeni poreznih obrazaca izdan kasnije tokom 8. mjeseca kada su već mnogi računi bili upisani u postojeće knjige koje nisu imale kolone za 23%.
Dodatno problem može nastati nepažnjom tako da se račun sa 22% jednostavno označi da ide u kolone sa 23% i obratno.

Ako se radi o manjem iznosu koji je posljedica zaokruživanja pa vam možda ne odgovara kontrola konta 1400, 2400 i dr. prema zbrojevima knjiga URa, IRa tada to možete riješiti na dva načina: ili ćete u neku od knjiga dodati jedan red sa opisom "Korekcija iznosa" ili ćete to razliku zaokruživanja upisati u kontima glavne knjige tako da zbrojevi budu isti kao i u PDV modulu.

Uvod

Ova uputa je dodatno pojašnjenje korisnicima koji su do sada koristili tip obračuna plaća 55 Ručni obračun: sati, iznos za isplatu ili neki sličan kojim se direktno određuje koji će biti iznos za isplatu na platnom listiću.

Inicijalno je to bila vrsta rada sa šifrom 51 Redovan rad, ali može biti i bilo koja vrsta rada jer to određuje sam korisnik, bitno je samo da ta vrsta rada ima tip obračuna gdje se upisuje iznos za isplatu.

Dakle, ako ste za radnika imali upisanu vrstu rada npr. 51 Redovan rad i podatke za obračun upisali tako da je broj sati 180 i iznos za isplatu 6.000,00 kn, nakon pokretanja obračuna program će iteracijom obračunavati plaću tom radniku više puta i svaki puta korigirati brutto iznos dok god iznos za isplatu na dnu platnog listića na bude 6.000,00 kn.

Uvođenjem kriznog poreza taj tip obračuna i dalje radi na isti način tj. pokušava iteracijom i dalje dobiti iznos za isplatu na dnu platnog listića 6.000,00 kn, ALI to ne znači da je to osnovica za krizni porez !!!
Osnovica za krizni porez je: bruto plaća - doprinosi iz plaće - premije osiguranja - porez na dohodak - prirez, u našem slučaju je to svakako više od 6.000,00 kn, jer ako program ide na to da iznos za isplatu na kraju platnog listića bude 6.000,00 kn onda osnovica za krizni porez mora biti veća da, kad se odbije krizni porez, za isplatu ostane 6.000,00 kn.

Iskreno rečeno ovo baš i nije primjereno Zakonu jer on kaže da se plaća sa radnikom mora ugovoriti u bruto iznosu, a ovo pomagalo nam omogućava da zaobiđemo to pravilo i da dogovorimo sa radnikom koji će iznos dobiti na ruke, bez obzira koliki mu je osobni odbitak, porez, prirez i sl.

Bit stvari je u tome da tip obračuna "iznos za isplatu" nije računovodstvena kategorija nego čisto tehničko-matematičko pomagalo kojim namještamo konačan iznos za isplatu na platnom listiću bez obzira na sve vrste rada, doprinose i druga davanja.
Dakle to nije iznos za isplatu koji se upisuje npr. u RSm obrascu koji se računa samo kao: bruto - doprinosi - porez - prirez.

Kako dobiti neki fiksan iznos osnovice za krizni porez

Svrha ovoga bi dakle trebala biti kako izbjeći krizni porez (da bude <= 3.000,00 kn) ili izbjeći veću stopu kriznog poreza (da bude <= 6.000,00 kn).
Konačan iznos za isplatu i osnovica za krizni porez se teško može dobiti jednostavnim matematičkim obračunom jer ima više faktora koje treba uključiti.

Ako želite da konačan iznos na platnom listuću bude 6.000 kn to je lako, jednostavno postavite taj iznos u vrsti rada koja ima tip obračuna konačan iznos za isplatu, ali to nije što tražimo ...

Ako želite da osnovica za krizni porez bude 6.000:
- onda u postavkama plaća isključite obračun kriznog poreza (meni: ObrDohotka>Postavke programa>Postavke obračuna dohodaka)
- u unosu podataka za obračun upotrijebite vrstu rada sa tipom obračuna "iznos za isplatu" i postavite konačan iznos za isplatu 6.000,00
- pokrenite obračun
- sada ćete vidjeti koliki je brutto potreban da bi iznos za isplatu bio 6.000,00, a to je zapravo osnovica za krizni porez nakon što se on uključi
- kada bismo sada samo uključili obračun kriznog poreza onda bi nam iznos za isplatu bio umanjen za iznos kriznog poreza, a to ovdje ne želimo
- već sada biste mogli, umjesto vrste rada sa obračunom iznos za isplatu, upotrijebiti običnu vrstu rada gdje se direktno upisuje brutto i upisati tamo brutto iznos koji ste dobili u prethodnom obračunu jer nam on garantira da će obračun do kriznog poreza biti 6.000,00 kn
- uključite ponovo obračun kriznog poreza u postavkama i pokrenite obračun i dobit ćete osnovicu za krizni porez 6000 kn
- ako pak želite imati baš vrstu rada sa upisanim iznosom za isplatu, pogledajte koji je iznos za isplatu na vašem platnom listiću i to je iznos koji trebate upotrijebiti za vrstu rada iznos za isplatu umjesto 6000 kn da biste dobili osnovicu za krizni porez od 6000, a iznos za isplatu će dakle biti manji za krizni porez. Sve naravno pod uvjetom da osim kriznog poreza nema i dodatnih izdataka

Ako vam je dakle glavni cilj bio dobiti neku točno određenu osnovicu kriznog poreza onda ste to postigli i sasvim je nebitno da li ste u konačnici upotrijebili vrstu rada sa tipom obračuna iznos za isplatu ili ste upotrijebili vrstu rada sa tipom obračuna gdje se upisuje konačan bruto.
Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se od 01. kolovoza 2009. godine porez na dodanu vrijednost plaća po stopi od 23%.
       
Prema odredbama članka 33.a Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 47/95 do 76/07) porezni obveznici  su početkom primjene odredbi o promjeni porezne stope dužni popisati zalihe dobara za koje se mijenja porezna stopa.
       
Iznimno, porezni obveznik koji neće povećati cijene dobara zbog promjene stope poreza na dodanu vrijednost, a zbog mogućih tehničkih problema u primjeni Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost  na računima iskaže porez na dodanu vrijednost po stopi od 22%,  neovisno o navedenom obvezan je porez na dodanu vrijednost obračunati i platiti  po stopi od 23% u rokovima propisanim Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. Porezni obveznik će iznos poreza na dodanu vrijednost izračunati na temelju preračunane stope poreza na dodanu vrijednost iz ukupnog prometa odnosno iznosa naknade u kojoj je sadržan porez na dodanu vrijednost za  obavljene isporuke. Preračunana stopa poreza na dodanu vrijednost  iznosi 18,6992%. U tom slučaju porezni obveznik dužan  je  u što kraćem roku od dana stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost uskladiti izdavanje računa s odredbama tog Zakona te ako zalihe dobara iskazuje po prodajnim cijenama s uračunanim porezom popisati dobra na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim porezom po stopi od 23%.
         
Porezni obveznici koji su izdali račune za primljene predujmove i obračunali porez na dodanu vrijednost po stopi od 22% koja je bila na snazi u tom obračunskom razdoblju, a dobra će isporučiti i usluge obaviti u obračunskom razdoblju u kojem se primjenjuje stopa od 23% obvezni su za isporučena dobra i obavljene usluge ispostaviti račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka sa obračunanim porezom po stopi od 23%, a račun za predujam se poništava (stornira) sukladno članku 78. stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 60/96 do 34/08).

Izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisati će sa sadržaj i izgled obrazaca PDV, PDV-K, U-RA i I-RA koji će uključivati stopu poreza na dodanu vrijednost od 23% sukladno Zakonu o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke (dalje u tekstu: posebni porez) primjenjuje se, sukladno članku 7. Zakona, na plaće, mirovine i druge primitke rezidenata koji se isplaćuju od dana stupanja na snagu Zakona do 31. prosinca 2010. godine.

Prema članku 4. stavku 1. Zakona, poseban porez plaća se na primitke rezidenata ostvarene od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04 i 73/08), primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak, primitke koji se fizičkim i pravnim osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti te na mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak.

Poseban porez plaća se na poreznu osnovicu koju čini (članak 4. stavci 2. – 7. Zakona):
ukupni primitak plaće ili mirovine umanjen za obračunane i uplaćene obvezne doprinose iz plaće, premije osiguranja koje su priznate kao izdatak pri obračunu predujma poreza na dohodak te predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak, a prije obustava na plaću ili mirovinu, ili
ukupni primitak od kojeg se utvrđuje drugi dohodak umanjen za uplaćene obvezne doprinose iz primitka te predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak, ili
ukupni primitak po osnovi dividende ili udjela u dobiti.

Ukoliko tako utvrđena porezna osnovica iz članka 4. stavaka 2. - 7. Zakona po osnovi plaće ili mirovine ili drugog dohotka ili dividende ili udjela u dobiti prelazi iznos od 3.000,00 kuna, na nju se primjenjuju porezne stope od 2% i 4% na ukupni iznos te porezne osnovice, i to (članak 5. Zakona):

na iznos veći od 3.000,00 kn do 6.000,00 kn porezna stopa 2%
na iznos veći od 6.000,00 kn porezna stopa 4%.

Primjerice, ako je fizička osoba ostvarila plaću 4.000,00 kn neto, a što čini poreznu osnovicu za obračun, obustavu i uplatu posebnog poreza prema članku 4. stavku 2. Zakona, porezna stopa 2% obračunava se na cijeli iznos, odnosno na svih 4.000,00 kn, a ne samo na razliku iznosa većih od 3.000,00 kn. Nadalje, ako je primjerice fizička osoba ostvarila plaću u iznosu 6.500,00 kn neto, porezna stopa 4% obračunava se na cijeli iznos od 6.500,00 kn, a ne samo na razliku iznosa većih od 6.000,00 kn.

Sukladno članku 4. stavku 1. točki 1. Zakona, naknade, potpore, nagrade, dnevnice i otpremnine do propisanih iznosa iz članka 13.  Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09 i 9/09) koje ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak ne uključuju se ni u osnovicu za obračun posebnog poreza.

Prema članku 5. stavku 2. Zakona, isplate plaća po sudskim presudama utužene u bruto iznosu i isplate mirovina za protekla porezna razdoblja, sukladno članku 45. stavku 3. točki 2. Zakona o porezu na dohodak i članku 61. stavku 10. Pravilnika o porezu na dohodak, ne podliježu oporezivanju posebnim porezom, neovisno o iznosu.

Porezna osnovica za obračun posebnog poreza, u skladu s člankom 5. stavkom 1. Zakona,  utvrđuje se iz ukupno ostvarenih primitaka u tijeku jednog mjeseca kod jednog isplatitelja, ostvarenih po istoj osnovi (plaća ili mirovina ili drugi dohodak ili dividenda ili udjel u dobiti). Primjerice ako je poslodavac isplatio radniku prvi dio plaće 5. prosinca u iznosu 2.000,00 kn neto, na taj iznos ne obračunava se poseban porez. Međutim 15. prosinca isplatio mu je drugi dio plaće u iznosu 3.000,00 kn neto. Pri toj isplati obračunava poseban porez na ukupni iznos plaće isplaćen u tom mjesecu, odnosno na 5.000,00 kn.

Obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke je isplatitelj plaća, mirovina i drugih primitaka, a uplaćuje se prilikom svake isplate i istodobno s isplatom plaće, mirovine, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak te dividendi i udjela u dobiti. Iznimka je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji posebni porez na mirovine može uplatiti do kraja mjeseca u kojem je mirovina isplaćena.  

Obveznik plaćanja posebnog poreza uplaćuje posebni porez na račun prihoda Državnog proračuna: -1902  Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke

Isplatitelji plaće, mirovine i drugih primitaka obvezni su o tim isplaćenim primicima i uplaćenom posebnom porezu podnositi Poreznoj upravi posebno izvješće i to do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec. Oblik i sadržaj izvješća propisati će ministar financija pravilnikom u roku iz članka 8. stavka 3. Zakona.